Župna svetkovina sv. Bartola apostola u Kamenici proslavljena je u utorak 24. kolovoza, a središnje misno slavlje predvodio je varaždinski biskup Bože Radoš u zajedništvu s dekanom Bednjanskog dekanata vlč. Danijelom Hercegom, ujedno župnikom Župe Gornje Jesenje, župnicima okolnih župa Bednjanskog i Ivanečkog dekanata te biskupovim tajnikom vlč. Markom Domiterom.

Prethodila je procesija ministranata u pratnji limene glazbe, Kuburaškog društva Glasna kubura Kamenica, pripadnika lokalnog lovačkog društva te okupljenog naroda Božjega. Na početku misnog slavlja riječi pozdrava okupljenom puku, predstavnicima lokalne vlasti i pastiru varaždinske Crkve uputio je domaći župnik vlč. Rafael Mikec. Obraćajući se biskupu, vlč. Mikec je rekao: „Moleći zagovor svetog Bartola apostola i mučenika i u zajedništvu s Vama želimo izručiti Gospodinu sve svoje zahvale, potrebe, vapaje i molitve za sve bliske svoje, napose za pokojnog župnika vlč. Dragutina Joča“.

Lomeći Riječ Božju u propovijedi mons. Radoš pošao je od prvog čitanja, tj. Knjige Otkrivenja koja opisuje nebeski Jeruzalem, grad koji ima 12 temelja, a na njima su zapisana imena dvanaestorice apostola. Mons. Radoš istaknuo je kako svoj pogled žele usmjeriti prema onome kamenu na kojem piše Bartol – Bartolomej, zaštitnik ovoga mjesta, tj. prema apostolu koji se slavi u mjestu koje nosi to ime – Kamenica. Nastavljajući dalje mons. Radoš odgovorio je na pitanje: „Kakav je to kamen?“ Evanđeoski tekst opisuje razgovor između Isusa i Natanela, u kojega uvodi Filip. Apostol Filip svjedoči Natanaelu kako je pronašao Mesiju, a on mu na to u početku s nepovjerenjem odgovara: „Iz Nazareta da može biti što dobro?“ (Iv 1,46) To je mons. Radoš pojasnio: „Natanael ‘zna’ da ništa dobro ne može doći iz jednoga takvoga poganskog mjesta, ali se nije zaključao u svoju istinu. On nije Bogu odredio što može, kako može živjeti. On dopušta da Bog bude drugačiji nego što on zamišlja. Svaki susret s Bogom će nam to potvrditi. Mi Boga stavljamo u svoje okvire. No Bog razbija naše okvire, naš pogled. On širi naš pogled, širi moju dušu da ga mogu prihvatiti za svoga Boga. (…) Natanael u susretu sa živim Bogom ispovijeda vjeru i kaže ‘Učitelju, ti si Sin Božji!!‘ (Iv 1, 49) (…) Neka nam Gospodin po zagovoru svetoga Bartola dadne milost da se one, čvrste, jasne osobine koje su ljudske i božanske u njemu, nasele i u nama da i mi budemo, poput njega, čvrsti kamen u ovome mjestu, u ovoj zajednici, u ovoj obitelji, u ovoj Kamenici“.

Na završetku misnoga slavlja riječi zahvale izrekao je vlč. Mikec. Biskupu je uručen i prigodni poklon – reljef kameničke župne crkve i župnog dvora kako bi ga podsjećao na „malo kameničko stado“. Misno slavlje završilo je svečanim ophodom okupljenog naroda oko glavnog oltara.

Proslava župne svetkovine u Kamenici zaključena je večernjim misnim slavljem kojega je predvodio župnik Župe Uznesenja BDM u Pregradi vlč. Ivan Mikec.

Pripremajući se za svetkovinu sv. Bartola apostola, zaštitnika župe, župljani kameničke župe i njihovi gosti okupljali su se na misna slavlja trodnevnice te sudjelovali u bogatom programu koji je uslijedio nakon večernjih misa.

Prvoga dana trodnevnice, u subotu 21. kolovoza, misu je predvodio vlč. Petar Krašek, ovogodišnji mladomisnik Varaždinske biskupije, rodom iz susjedne ivanečke župe. Poslije mise okupljeni narod Božji je na dvorištu župnog dvora slušao koncert Tamburaškog sastava Biseri iz Kamenice. Uz domaću zagorsku popevku okupljena publika slušala je ulomke iz opera Ivana pl. Zajca i Jakova Gotovca, ali i popularnih, stranih autora. Sljedećeg dana, u nedjeljno predvečerje, misu je predvodio preč. Stjepan Najman, župnik Župe sv. Nikole biskupa u Varaždinu te kanonik Čazmansko-varaždinskog kaptola. Uz njega misno slavlje animirali su članovi Župnog zbora Donum. Nakon mise u župnoj crkvi koncert je održala mezzosopranistica Sofija Cingula uz klavirsku pratnju prof. Monike Zlatarek. Među desetak izvedenih skladbi mogao se čuti i Bachov preludij te Verdijeva, Tostijeva i Gomezova „Ave Maria“. Posljednjeg dana svečane trodnevne priprave, u ponedjeljak 23. kolovoza, misu je slavio vlč. dr. sc. Kristijan Kuhar, župnik Župe sv. Marije Magdalene u Štrigovi. Kao i ostalih večeri, nakon misnoga slavlja kratki koncert održala je Ženska vokalna skupina Stridonne iz Štrigove, koja je uz crkvene skladbe publiku obradovala i s nekoliko međimurskih narodnih skladbi.

 

 

Radio Marija

00:30 Taj beskrajni svemir – tema: Juraj Dragišić i reforma julijanskog kalendara; ur. i vod.: Tatjana Kren, prof.
01:30 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.