Molitvu uz spomen obiljezje poginulima predvodi prec. Ante Markic 1.8

Večernjim euharistijskim slavljem u župnoj crkvi Pohođenja BDM u nedjelju 1. kolovoza je obilježeno više povijesnih događaja, značajnih za aljmašku župu i nadbiskupijsko marijansko svetište Gospe od Utočišta, u proteklih 30 godina.

Istodobno se obilježavao Dan sjećanja na progonstvo i povratak u Aljmaš, sjećanje na pogibiju redarstvenika PP Dalj i Dan početka gradnje (2001.) te posvete nove (2004.) župne i hodočasničke crkve Đakovačko-osječke nadbiskupije. Misu je predvodio upravitelj aljmaškog Svetišta i župnik preč. Ante Markić, dok je liturgijskim pjevanjem župnoga zbora ravnala i orguljski pratila s. Dominika Jozić, redovnica Družbe Marijinih sestara čudotvorne medaljice u Aljmašu.

Nakon mise, održana je komemoracija uz spomen-obilježje na obali Dunava gdje je molitvu predvodio župnik Markić, a župni zbor marijanskim pjesmama uveličao svečanost praćenu polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata. Program je nastavljen premijerom dokumentarnoga filma „Aljmaški šlep“, snimatelja Žarka Kaića (HRT-ovog snimatelja poginulog ’91. u Osijeku) i novinara Žarka Plevnika, te završen koncertom tamburaške glazbe „Aljmaški šlep – 30 godina“ održanim kraj Svetišta (Trg braće Radića).

Ovogodišnji četverodijelni „program sjećanja“ je obogaćen dokumentarno-koncertnim sadržajem zahvaljujući Zajednici povratnika Osječko-baranjske županije uz vodstvo Branka Peka koji je organizirao obilježavanje 30. godišnjice „Aljmaškog šlepa“, ujedno sjećanja na progonstvo mještana Aljmaša i župljana filijale Dalj-planina, Erduta i Dalja 1. kolovoza 1991. godine. Program je održan uz pokroviteljstvo Ministarstva hrvatskih branitelja, Osječko-baranjske županije i Općine Erdut te potporu upravitelja Svetišta.

„Okupili smo se danas 1. kolovoza na ovom svetom mjestu u crkvi kako bismo se prisjetili tri važna događaja: našega progonstva i povratka, pogibije naših mučenika u Policijskoj postaji Dalj – stradanja 20 policajaca, 25 gardista i četvero civila te brojnih poginulih i preminulih, te posvete naše župne crkve. Tri su, dakle, događaja, kojih se želimo u ovomu misnom slavlju prisjetiti i zahvaliti Bogu na svemu čime nas je obdario“, uvodno je kazao predslavitelj Markić te pozdravio sabrane na misnom slavlju, posebice predstavnike Zajednice povratnika RH i izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja, Vlade RH, Općine Erdut i akademika Josipa Miličevića.

Propovjednik je u homiliji naglasio: “Prisjećamo se našega progonstva, koje se dogodilo na današnji dan ’91. i našega povratka nakon sedam godina, isto na današnji dan ’98., a 1991. bio je jedan od najtežih i najtragičnijih dana u povijesti ovog istočnog dijela Lijepe naše, mjesta Aljmaša, naših planina, Erduta i Dalja. U ranim jutarnjim satima bili smo napadnuti od tzv. JNA, rezervista, domaćih izdajica, četnika, raznih paravojnih formacija. Kako nam je bilo bolno pri srcu kada smo ušli u onaj šlep za rasute terete i gledali na naše domove, crkvu i selo, a onda smo se raspršili diljem drage domovine i svijeta. Punih sedam godina bili smo beskućnici, bez svoga doma, naše crkve i našega zajedništva. I dočekali smo kraj tog zla i mraka”.

“Uslijedio je naš povratak na taj, za nas znakoviti datum, 1. kolovoza. Najzaslužniji, iza Gospodina Boga, da smo oslobodili Domovinu jesu naši branitelji, počev od stradalnika u PP Dalj pa do posljednjeg koji je položio život na oltar domovine. Danas na poseban način upućujemo svoje molitve Bogu za njihove duše, iskazujući im naše divljenje, poštovanje, a istovremeno vjeru u naše zajedništvo u vječnosti”.

Uspoređujući biblijske događaje progonstava Božjega naroda s progonstvom u Domovinskomu ratu, Markić je zaključio propovijed ističući primjer iz starozavjetne Ezrine knjige (Ezr 3, 1-13) o povratku i gradnji doma Božjeg: „Slični osjećaji budili su se i u nama, kao i u Židova koji su se vraćali u svoj zavičaj nakon 70-godišnjeg ropstva i odmah se daju u obnovu porušenih i opljačkanih domova i svoga hrama: ‘Plakahu iza glasa, a mnogi opet snažno klicahu od radosti. I tako nitko nije mogao razlikovati radosno klicanje od plača u narodu; jer je narod glasno klicao i vika se čula vrlo daleko.’ Kad’ smo se vratili u naše selo, na ušće Drave u Dunav, i u nas je bilo s jedne strane radost i klicanje zbog povratka, a i uzdasi i plač dok smo gledali tužne ostatke našega hrama, crkve koju su sravnili sa zemljom. Od srušenog jeruzalemskog hrama ostao je samo jedan zid koji i danas stoji – Zid plača. Od naše crkve ostao je samo jedan ugao zida! No, uz obnovu domova, mislili smo i na naš zajednički dom, na našu dragu crkvu i da taj ugao zida ne ostane za nas zid plača, već zid vjere u novi obnovljeni, radosni život! Naše suze žalosnice ubrzo su postale suze radosnice. I mi smo danas u novoizgrađenom hramu, četvrtoj crkvi u povijesti Svetišta crkvi čija je trogodišnja gradnja počela 2001. godine te smo ju posvetili 2004. na 300-godišnjicu Gospina svetišta.

Nakon duhovnog programa uz spomen-obilježje s imenima stradalnika (poginuli: Mladen Palinkaš, Željko Svalina, Slavko Frangeš, Ilija Galić, Ivo Jelić i Olga Svalina; nestali: Marijan Podgajac, Matija Hum, Stjepan Matoković, Marko Hercegovac, Josip Halt, Josip Paloš i Ivan Verner), prikazan je dokumentarni zapis “Aljmaški šlep“. U 21 sat na središnjem aljmaškom trgu marijanskim je pjesmama (Gospa Aljmaška, Rajska Djevo) počeo koncert tamburaške glazbe uz pratnju osječkog Tamburaškog orkestra „Batorek“ i tamburaškog solista Antuna Nikolića Tuce. Repertoar su, unatoč kiši, na otvorenom „pod lipama“ izveli: Viktorija Kulišić Đenka, Blanka Došen, Šima Jovanovac i Stjepan Jeršek Štef, a program su vodili novinar Davor Lončarić i Tatjana Grganović. Snimka koncerta bit će prikazana 6. kolovoza na lokalnom STV-u.

„Ovogodišnjim programom drukčijim nego prijašnjih godina odajemo počast poginulima i stradalima. Koncertnim događajem želimo poslati poruku pomirnicu svima koji nisu činili dobro, opraštanje unatoč brojnim zlodjelima počinjenim tijekom agresije i okupacije od 1991. do 1998. godine. Pjesmom zahvaljujemo aljmaškoj Gospi od Utočišta koja nas je čuvala u progonstvu, braniteljima pomagala u obrani ognjišta i domovine te se veličanstveno vratila u svoje aljmaško Svetište. U filmu je prikazan prvi od triju šlepova kojim se iz Aljmaša, Dunavom i Dravom, stizalo u Osijeku 1. kolovoza 1991.. Na žalost, do danas nismo zahvalili neimenovanom kapetanu šlepa „Kumanovo“ koji je otkačio teret sa šlepa i prevezao brojne ljude spašavajući im život, ali molitvom smo zahvalili i njemu“, rekao je u ime organizatora Branko Pek. I vjernici iz Osijeka sudjelovali su na misi s Aljmašanima zahvalno se prisjećajući 15-godišnjice završetka novosagrađenog križnog puta „Kalvarija“, kojeg je 1. kolovoza 2006. blagoslovio đakovačko-osječki nadbiskup u miru mons. Marin Srakić, a izgradila katolička udruga „S tobom u zajedništvu“.

www.ika.hkm.hr

Radio Marija

00:03 Glazba
00:30 Taj beskrajni svemir – tema: Juraj Dragišić i reforma julijanskog kalendara; ur. i vod.: Tatjana Kren, prof.
01:30 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.