Na kraju 81. redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine u srijedu 14. srpnja u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci upriličena je konferencija za novinare na kojoj su o tijeku zasjedanja govorili predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić i banjolučki biskup Franjo Komarica, izvijestila je KTA.

 
 

Nakon što su medijski djelatnici saslušali Priopćenje sa spomenutog zasjedanja, kardinal Puljić i biskup Komarica kratko su se osvrnuli na upravo završeno zasjedanje BK BiH.

Kardinal Puljić zahvalio je medijskim djelatnicima koji su došli na konferenciju i tako pokazali spremnost da poruke biskupa prenesu u javnost. Kazao je da su biskupi, unatoč izrazito visokim temperaturama zabilježenim ovih ljetnih dana, uspjeli održati svoje ljetno zasjedanje i usuglasiti se oko brojnih tema te dati određene smjernice koje će služiti u radu na terenu. Zahvalio je domaćinu biskupu Komarici i suradnicima za gostoljubivost te izrazio radost da se ponovno nalazi u rodnoj Banja Luci u kojoj „s ljubavlju uvijek gleda ovaj grad“ gdje je nikao i odrastao.

Biskup Komarica izrazio je radost da, nakon što je aktualna pandemija koronavirusa priječila organiziranje tiskovnih konferencija vezanih uz događaje u Banjolučkoj biskupiji, ponovno može medijske djelatnike ugostiti u Ordinarijatu i izvijestiti ih o životu i radu Katoličke Crkve. Također im je zahvalio za njihovo zalaganje i suosjećanje u izvješćivanju svojih sugrađana oko problema vezanih uz pandemiju, ali i druge problematike koje terete ovo društvo.

Banjolučki biskup Komarica govorio je i o jednoj drugoj vrsti pandemije koju je nazvao pandemijom „depresije i dezorijentacije“, osobito među mladima, čiji rezultat je iseljavanje u druge krajeve u potrazi za sigurnijom budućnošću, a čime se osiromašuje životni ambijent u BiH. Kazao je da svatko sa svoje strane, pa tako i vjerski predstavnici, svojom molitvom, primjerom i bodrenjem, trebaju dati podršku mjesnim „konstruktivcima“ koji bi se pozabavili brojnim problemima tj. potrebno je „pravosnažiti njihovu duhovnu dimenziju“ i ohrabriti ih kako ne bi samo očekivali da drugi riješe odveć aktualne društvene probleme. Izvijestio je ukratko i o načinu djelovanja tijela unutar Crkve te spomenuo da se susreti, upriličeni zbog rješavanja aktualnih problema na prostoru biskupije, zbog pandemijskih uvjeta nerijetko organiziraju i virtualno.

Osvrćući se na upravo završeno zasjedanje BK BiH, mons. Komarica kazao je da su se biskupi dotaknuli brojnih tema poput rada Caritasa BiH i problematike migranatske krize kako na području Banjolučke biskupije, tako i na drugim dijelovima poput „bihaćkog džepa“. Istaknuo je da članovi BK BiH pokušavaju, prema raspoloživim snagama, davati do znanja svojim sugrađanima, političarima, društvenim i medijskim radnicima, ali i poručiti predstavnicima međunarodne zajednice da nisu klonuli duhom ni odustali od zajedničkog napora oko traženja adekvatnih odgovora na brojne društvene zahtjeve. Kazao je da su, kako je to i običaj na svakom od tri godišnja zasjedanja BK BiH, razmijenili mišljenja i iskustva s predstavnicima susjednih biskupskih konferencija te se tako obogatili međusobnim saznanjima.

Upitan da prokomentira pitanje restitucije u BiH, kardinal Puljić rekao je da je zakon o restituciji već bio pripremljen, ali da je visoki predstavnik u BiH, iz njemu nepoznatih razloga, isti „sklonio u ladicu“ te da do danas na tom polju nije bilo pomaka. Podsjetio je da su u to vrijeme predstavnici vlasti osnovali komisiju za procjenu koja je veoma nerealno ocijenila da bi provođenje tog zakona državu oštetilo mnogo više nego što je to zapravo slučaj. Uputio je na već više puta ponavljanu činjenicu da država već dugi niz godina koristi oduzetu imovinu, te napomenuo da pri traženju povrata nailaze na niz zapreka.

„Mi ne želimo državu oštetiti, ali država mora biti pravedna pa priznati da je tu imovinu koristila toliko godina. I sada, ne samo da ne želi vratiti, nego ni priznati nastala oštećenja“, kazao je kardinal Puljić naglasivši da je povrat imovine zapravo samo političko pitanje u smislu, je li netko voljan ili nije provesti zahtjev o povratu oduzete imovine.

Odgovarajući na spomenuto pitanje, biskup Komarica govorio je o bespravno otuđenoj imovini na području Banje Luke tj. na području trapističkog samostana „Marija Zvijezda“. On je kazao da je ta imovina uknjižena gruntovno na Katoličkoj Crkvi, a katastarski prepisana drugima i da se već treću godinu u nizu, u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove u Banjoj Luci vodi postupak u kojem se upozorava da je Katolička Crkva vlasnik nove crkve, samostana i dvorišta ukupne površine 8.600 m2 i oranica površine 30.000 m2, a da je navedeni organ načinio grešku pa se dio te imovine na jednom njenom dijelu pripisuje Zavodu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Dr Miroslav Zotović kao i Poljoprivrednom institutu Banja Luka. Kazao je da nije bilo pomaka ni nakon dviju javnih radnih rasprava, kao i brojnih drugih urgencija, te je nadležni organ 21. kolovoza 2020. odbio kao neosnovanu ispravku greške u katastru. Ponovio je da se ovdje ne radi o nacionaliziranoj imovini već o bespravnom oduzimanju. Pojasnio je da je na spornim površinama planirana izgradnja već jesenas osnovanog Europskog centra za mir i suradnju. Dodao je da domaći političari svojim djelovanjem na upravu organa zaduženih oko imovinski-pravnih odnosa sprječavaju razrješenje ovog problema, čime ujedno priječe da se preko, u ovoj regiji prijeko potrebne institucije Europskog centra za međuetničku i međuvjersku suradnju, načine konkretni pozitivni pomaci u društvu.

Na zamolbu da prokomentira spominjanje procesa jednakopravnosti u BiH, kardinal Puljić kazao je da nije toliko bitno što biskupi misle. Smatra bitnim da oni, koji su zaduženi za to, sjednu za stol i porazgovaraju umjesto što, kako je to sada slučaj, „šalju otrovne strijele preko medija“. Ustvrdio je da se narod odveć umorio „političkim prepucavanjima“ čijih je počesto središte sam Daytonski sporazum. „Razumljivo je da ova zemlja može opstati ukoliko se bude poštivala jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i njezinih manjina koje u njoj postoje“, kazao je kardinal Puljić ističući da ni sama Europa ne može opstati bez poštivanja svoje različitosti i jednakopravnosti.

 

Radio Marija

20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Glas sa Šalate – emisija sjemeništaraca Međubiskupijskog sjemeništa na zagrebačkoj Šalati; ur. i vod.: Fran Kuharić, sjemeništarac treće godine
22:00 Najava sutrašnjeg programa

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Molitva s Dvanaestoricom (Lk 9,1-6)

Sazva dvanaestoricu i dade im moć i vlast nad svim zlodusima i da liječe bolesti. I posla ih propovijedati kraljevstvo Božje i liječiti bolesnike. I reče im:...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.