Pedesetu obljetnicu svećeništva proslavio je u nedjelju 11. srpnja mons. Andrija Kišiček u rodnoj župi Presvetoga Trojstva u Klenovniku, a u spomen na sva duhovna zvanja župe ispred crkve postavljen je kip kardinala Franje Kuharića.

Zlatnu misu mons. Kišiček slavio je u radosti s brojnim članovima svoje obitelji i prijatelja iz mnogih župa u kojima je tijekom svog svećeničkog djelovanja surađivao i izgrađivao živu Crkvu.

Prije misnoga slavlja koje je predvodio slavljenik Kišiček, svečara su pozdravile Danijela Marković iz posljednje župe u kojoj je mons. Kišiček službovao, Vesna Bugarinović uime domaće klenovničke župe te župnik Župe Presvetoga Trojstva u Klenovniku Josip Jagarčec, koji se osvrnuo na duhovna zvanja iz Klenovnika, odakle su ređena devetorica svećenika te su se zavjetovale dvije redovnice, a upravo je svečar Kišiček bio prvi mladomisnik u dvjestogodišnjoj povijesti župe.

Biranim riječima o značenju duhovnog poziva te glavnim karakteristikama svećeničkog zvanja, osobito o svećeniku graditelju zajedništva i mostu među ljudima te između Boga i ljudi, propovijedao je župnik Župe sv. Fabijana i Sebastijana u Varaždinu Ivica Cujzek, rodom iz Lepoglave, koji je svih zadnjih desetak godina povezan u mnogim pastoralnim i osobnim aktivnostima mons. Kišičeka. „Dragi brate u Kristu, gledajući s poštovanjem i zahvalnošću prema Vašem putu svećeništva, na kojem ste ostavili neizbrisive tragove svoje odanosti Kristu i njegovu narodu, od srca Vam čestitam na dosljednoj hrabrosti i uzornoj ustrajnosti kroz sve izazove, nedaće napore i zahtjevnosti koje Vas nisu sputale. Neka Vas Gospodin obdari zdravljem, mirom i jakošću kako biste i u narednim godinama svjedočili ljepotu njegove milosrdne ljubavi i snagu njegove vjernosti“, rekao je župnik Jagarčec nakon što je ukratko predstavio zlatomisnikov životni i svećenički put.

Na završetku misnog slavlja svim sudionicima je zahvalila Stela Posavec, a prepoznatljivim duhovitim stilom o svojoj obiteljskoj prošlosti, svećeničkim izazovima i djelovanju te svojim nazočnim suradnicima iz raznih dijelova nekadašnje velike Zagrebačke nadbiskupije govorio je sam slavljenik.

Nakon himna „Tebe Boga hvalimo“ svi okupljeni su sudjelovali otkrivanju i blagoslovu kipa sluge Božjega kardinala Franje Kuharića ispred župne crkve, djelo akademskog kipara Tomislava Kršnjavija. Brončani kip visine 60 centimetara, koji je bio predložak velikog kipa postavljenog u Pribiću, rodnoj župi kardinala Kuharića, a prigodom 100. obljetnice njegova rođenja, postavljen je progodom zlatomisničkog slavlja u spomen na sva duhovna zvanja iz župe Presvetoga Trojstva u Klenovniku. Iz Klenovnika su zaređeni svećenici: Andrija Kišiček, Josip Brgles, Ivica Friščić, Josip Bunić, Stjepan Vuglovečki, Juraj Oštarjaš, Stjepan Brlečić, Nedjeljko Pintarić, Ivica Kljunić, te časne sestre redovnice: s. M. Arkanđela (Mira) Fruk i s. Jeronima (Marija) Vuglovečki, kao i pet vjeroučiteljica: Snježana Kruhoberec, Štefica Pokorny, Vlatka Svinjarević, Vesna Bugarinović i Martina Ferenec. Ž

U postavljanju kipa sudjelovali su: komunalni djelatnik Martin Bunić, tvrtka Mipcro iz Ivanca i Slavko Kišiček, kameno-klesarski obrt Josipa Antekolovića iz Žarovnice, Martin Bunić iz Ivanca te župnik Jagarčec i njegovo suradnici. Na kamenom podnožju ispod brončanog kipa isklesana su poznate riječi i poslanicu kardinala Kuharića iz 1985. godine „Kako je lijep čist naraštaj“, a svi nazočni dobili su knjižicu istoimenog naslova, objavljenu 2020. godine u izdanju nakladnika „Treći dan d.o.o.“ iz Hrvatskog Leskovca.

Uz sveukupno poštovanje i spomen na kardinala Kuharića, u pamćenju župljana župe Klenovnik taj veliki zagrebački nadbiskup ostao je upisan po činjenici da je zaredio šestoricu Klenovničana za svećenike u zagrebačkoj katedrali, a u osvit hrvatske slobode i demokracije predvodio je u kapeli Sv. Antuna Padovanskoga u Bolnici za plućne bolesti i TBC u Klenovniku prvo misno slavlje nakon što je poslije 1945. godine kapela zatvorena za bogoslužje. Tom istom prigodom proslave 200. obljetnice klenovničke župe predvodio je svečano misno slavlje na svetkovinu Presvetoga Trojstva 21. svibnja 1989., hrabreći vjernike da ostanu ustrajni u vjeri svoj predaka.

Andrija Kišiček rođen je 26. studenoga 1946. u Lipovniku od oca Mije i majke Magde rođ. Jalšovečki i kršten u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva u Klenovniku. Uz redovitu obiteljsku molitvu i sudjelovanje na misnim slavljima, u obitelj Kišiček se, posebice u zimskim mjesecima, molilo i čitalo vjersko štivo. Povezanost s župnom crkvom od najranijih dana djetinjstva Andrija može zahvaliti i tome što su njegov otac, a kasnije i njegov najstariji brat Franjo, bili zvonari u župnoj crkvi.

Nakon osnovne škole u Klenovniku, godine 1961. polazi u Dječačko sjemenište u Zagreb, gdje ispitom zrelosti završava Interdijecezansku srednju školi za spremanje svećenika. Studij filozofije i teologije završava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaredio ga je zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić 26. lipnja 1971. u zagrebačkoj katedrali. Mladu misu proslavio je 10. srpnja 1971. u crkvi Presvetog Trojstva u Klenovniku.

Prva služba Andrije Kišičeka, još dok je bio na šestoj godini Bogoslovije, bila je kod sestara karmelićanki Božanskog Srca Isusova u Hrvatskom Leskovcu, gdje djeluje godinu dana. Nakon toga tri je godine službovao kao kapelan u Župi sv. Lovre u Petrinji, odakle je uglavnom pastoralno djelovao u Župi Hrastovica, koja tada nije imala svećenika. Potom mu nadbiskup Kuharić 1975. godine dodjeljuje službu u Župi sv. Petra u Vlaškoj ulici u Zagrebu, gdje ostaje deset godina. Uz pastoralne obveze u Župi sv. Petra obnašao je službu vjeroučitelja studenata i srednjoškolaca, bio je i koordinator za srednjoškolski vjeronauk u čitavom gradu Zagrebu te je pokrenuo manifestaciju ‘Slavimo Isusovo uskrsnuće’, koja je kasnije prerasla u „Uskrsfest“ koji se održavao u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog pod pokroviteljstvom Hrvatskoga katoličkog radija. Tih je godina započeo i surađivati s poznatim teologom prof. dr. Tomislavom Ivančićem, pokretačem seminara nove evangelizacije i hagioterapije, što je uvelike odredilo njegov prepoznatljiv navjestiteljski i evangelizatorski stil rada.

Nakon iskustva gradskog pastorala u Zagrebu, nadbiskup Kuharić ga 1984. godine imenuje župnikom Župe Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije u Novoj Gradiški. Poduzevši mnoge aktivnosti u organiziranju župe te evangelizatorskom i karitativnom djelovanju, u Novoj Gradiški je sa svojim župljanima doživio napade srpsko-četničkih agresora i teško oštećenje sakralnih objekata tijekom Domovinskog rata. Uz skrb za svoje župljane, obilazi hrvatske branitelje na prvim crtama bojišnice, od Male Gorice pa sve do Cerničke Šagovine i Cernika, osobito o Božiću i Uskrsu pružajući im duhovnu potporu i sakramente pomirenja i pričesti. Za potporu koju je pružao hrvatskim braniteljima, 121. brigada Hrvatske vojske dodijelila mu je priznanje. U Novoj Gradiški ostaje do 1994. godine, a zatim je imenovan župnikom Župe sv. Vida u Brdovcu pored Zaprešića, gdje ostaje do 1999. godine.

Odlukom zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, godine 1999. imenovan je duhovnikom bogoslova u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu i na toj službi ostaje do 2002. godine, kada prelazi u Varaždinsku biskupiju i biskup Marko Culej ga imenuje župnikom Župe Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi.

U tom nekadašnjem poznatom pavlinskom središtu zauzeto je djelovao i na duhovnoj i materijalnoj razini. Na duhovnoj s različitim oblicima duhovnih obnova za roditelje prvopričesnika, krizmanika, obitelji, bračnih vikenda, susreta poduzetnika, a na materijalnoj obnovu župne crkve i kompleksa nekadašnjeg pavlinskog samostana u kojem Varaždinska biskupija želi ponuditi nove sadržaje vjernicima. Kao župnik i dekan Bednjanskoga dekanata rado je dočekivao brojne hodočasnike koji su dolazili vidjeti sakralnu i kulturnu baštinu lepoglavske župe, ali i produbiti znanje o životu i mučeništvu blaženog Alojzija Stepinca, koji je u lepoglavskoj kaznionici bio zatočen 1874 dana. Stepincu u čast podignut je pored crkve brončani kip bl. Alojzija Stepinca, a mons. Kišiček je osmislio i Stepinčev križni put od zatvorskih zidina do kapele Sv. Ivana na brdu Gorica.

Na prijedlog i zamolbu varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka papa Franjo ga je početkom 2014. godine imenovao, kao zaslužnog svećenika Varaždinske biskupije, kapelanom Njegove Svetosti, s naslovom monsinjor.

U njegovo vrijeme župnikovanje u Lepoglavi, postavljen je uz župnu crkvu velebni brončani kip bl. Alojzija Stepinca, rad akademskog kipara Anđelka Odaka, a objavljen je i Stepinčev zbornik s radovima brojnih hrvatskih eminentnih stručnjaka te jedinstvena monografija dr. Kamiola Dočkala (1879.-1963.) o povijesti pavlinskog samostana Blažene Djevice Marije u Lepoglavi.

Nakon 18 godina službovanja u župi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, mons. Andrija Kišiček se 15. ožujka 2020. godine oprostio od lepoglavske župne zajednice te je u dogovoru s varaždinskim biskupom Božom Radošem umirovljen i nastanjen u Svećeničkom domu u Varaždinu. Kako u Lepoglavi i Bednjanskom dekanatu, tako i na svim ostalim službama i mjestima gdje je djelovao ostavio je kao svećenik značajni trag u duhovnom, društvenom i kulturnom životu.

 

 

Radio Marija

18:30 Svetac dana - sv. Eustahije i sv. korejski mučenici
18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:10 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Svjetlosti vječnoj (Lk 8,16-18)

  »Nitko ne užiže svjetiljke da je pokrije posudom ili stavi pod postelju, nego je stavlja na svijećnjak da oni koji ulaze vide svjetlost. Ta ništa nije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.