IMG 20210630 131758

U Marijanskom svetištu i Duhovnom Centru Vepric održan je u srijedu 30. lipnja Metropolitanski studijski dan za mlađe svećenike zaređene posljednjih deset godina. Na tom skupu permanentnog obrazovanja okupilo se šezdesetak mlađih svećenika iz svih biskupija Splitske metropolije. Iz Splitsko-makarske nadbiskupije sudjelovalo je dvadesetak svećenika, iz Dubrovačke biskupije šestorica, iz Hvarske biskupije petorica iz Kotorske biskupije trojica, iz Šibenske biskupije četiri svećenika te 13 svećenika članova Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita. Svećenike su predvodili njihovi biskupi: nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić, biskup Šibenski mons. Tomislav Rogić, biskup Kotorski mons. Ivan Štironja, biskup Hvarski mons. Ranko Vidović te generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Hrvoje Katušič.

Okvirna tema ovogodišnjeg studijskog dana, Pastoral u koroni i nakon korone, bila je posvećena poremećajima i posljedicama još uvijek prisutne pandemije s jedne strane, i mogućnostima za pastoralne iskorake koje su tijekom ove krize izišle na vidjelo s druge strane. Tema je razrađena u četiri održana izlaganja, dva u prijepodnevnom, a dva u poslijepodnevnom dijelu. Poslije svakog predavanja uslijedila je rasprava s komentarima i osvrtima na temu, a predavači su mogli dopuniti ono što su izrekli i odgovoriti na postavljena pitanja. Program je animirao pastoralni vikar dr. Nediljko A. Ančić.

Prvo predavanje pod naslovom “Pandemija kronavirusa, njezine posljedice i poremećaji u obitelji, društvu i crkvenom životu” održao je doc. dr. med. Tomislav Franić. Predavač je liječnik i uvaženi psihijatar, dobitnik više nagrada za doprinos zdravstvu i znanosti te nastavnik na Medicinskom fakultetu u Splitu. Dr. Franić je dao pregled čitavog niza značajnih posljedica koje je pandemija izazvala u društvenom životu, osobito u obiteljima, te kod ugroženih skupina kao što su djece i mladih, starije i bolesne osobe u staračkim domovima i bolnicama. Posljedice epidemioloških mjera kao što su socijalna distanca i mnoga druga ograničenja na poslu, u školi, javnom i društvenom životu, u mobilnosti prouzročila su kod ljudi nesigurnost, izoliranost, strah, a pojačale agresivnost i razne vrste ovisnosti. Pandemija nije po sebi donijela neke nove bolesti nego je više razotkrila postojeće probleme i pojačala negativne tendencije u međuljudskim odnosima.

Mons. Hrvoje Katušić održao je drugo predavanje o temi “Ograničenja u pastoralnom radu izazvana COVID-om i kako ih prebroditi. Osvrt na aktualno stanje i perspektive”. Predavač je najprije kratko iznio neke podatke o aktualnoj pandemiji i cijepljenju, zatim naveo sve dokumente crkvenog učiteljstva, HBK-a, Splitske metropolije i Dubrovačkog biskupa u kojima su sadržani crkveni stavovi o koronavirusu i donijete brojne smjernice i preporuke za pastoralno djelovanje u župnim zajednicama. Osvrnuo se i na pastoral naše Crkve pod uvjetima korone. Zaključio je da je oslabila povezanost vjernika s crkvenom zajednicom zbog znatnih ograničenja u liturgiji i smanjenja u katehetskom djelovanju. Neki su programi u uvjetima socijalne distance prebacivani na on-line, dok je znatno pojačana prisutnost Crkve u digitalnim medijima i tu se pokazala kao vrlo uspješna što treba i dalje zadržati. Spomenuo je i neke nedostatke u koordinaciji između Nacionalnog stožera za javno zdravstvo i naših biskupija.

Nakon drugog predavanja sudionici su slavili euharistiju koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, a prigodnu homiliju je održao kotorski biskup mons. Ivan Štironja. Propovjednik je protumačio evanđeoski tekst ( Mt 10,5-14 ) o prvom poslanju dvanaestorice Isusovih učenika. U tom kontekstu se zaustavio na nekoliko imperativa u tom poslanju i osobito naglasio važnost molitve kao intimne i čvrste povezanosti s Isusom Kristom. Isus se moli svom nebeskom Ocu i daje nam primjer i poticaj da trebamo i kako trebamo moliti. Bez molitve sav je naš svećenički rad i naša zauzetost mlitava i ne može uroditi plodom. Molite se da ne padnete u napast, veli Gospodin. Jer, ako se u molitvi ne oslonite na mene, ne možete sami ništa učiniti. Poslije stola Riječi Božje i euharistije sudionici su našli tjelesnu okrjepu na objedu u blagovaonici Svetišta.

Poslijepodnevni dio počeo je s predavanjem don Pave Gosponetića, “Pandemija koronavirusa kao katalizator pastoralnog obraćenja”. Predavač se najprije kritički pozabavio pitanjima, što smo naučili iz pandemije, koje su vjernike pandemijska ograničenja najviše pogodila i možemo li se zapravo vratiti na neko staro normalno? Posjetivši na događaj u prvoj Crkvi kako su apostoli nakon nedaća i progonstva koja su zavladala u Jeruzalemu spoznali poslanje da pođu u svijet i evanđelje navješćuju poganima, predavač je - pozivajući se na svoja iskustva - zaključio da je i Crkva danas živeći u pandemiji pozvana da otkrije nove mogućnosti pastoriziranja i kateheze ponajprije preko elektroničkih medija. Koronavirus je poput katalizatora otkrio neke slabosti crkvenoga života i djelovanja (veliku teološku nepismenost nekih vjernika, fideističke tendencije, nerazumnu vjeru). Istodobno smo spoznali da su nam potrebna ozbiljna teološka promišljanja a na poseban način izgradnja obitelji kao kućne Crkve i znaka nove evangelizacije.

Don Zvonimir Mijić je održao završno predavanje o temi “Nedjeljna euharistija, kako je pripremati i slaviti?” Predavač je naslov svoga izlaganja shvatio ne toliko u doslovnom smislu, već kao temeljno pitanje svećeniku kako posredovati ljudima Krista Gospodina u slavlju euharistije, ali i u drugim svećeničkim službama. Pritom je naglasio da su između ostalog poslušnost, trpljenje, zajedništvo bitni znakovi ljubavi bez kojih ljudima ne možemo komunicirati Krista Gospodina. Ne možemo ga dati drugima, ako ga sami u sebi ne nosimo i svojim životom ne postajemo znakovi njegove prisutnosti. Tko se prepusti Bogu svaki dan iznova, taj ni u krizama i nevoljama ne gubi, radost, nadu, pouzdanje. Na kraju je šibenski biskup mons. Tomislav Rogić zahvalio svim predavačima i prisutnim svećenicima na sudjelovanju i na plodnim pastoralnim razmišljanjima te zaključio ovaj studijski dan.

 

Tekst i foto: Splitsko-makarska nadbiskupija

Radio Marija

18:30 Glazba
18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:10 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Velika ljubav grješne duše u Lk 7,36-50

Neki farizej pozva Isusa da bi blagovao s njime. On uđe u kuću farizejevu i priđe stolu. Kad eto neke žene koja bijaše grešnica u gradu. Dozna da je...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.