Vocin hodocasnici pred gospom 

U ponedjeljak 7. lipnja 2021., na dan kada je prije 18 godina za vrijeme svojega trećeg pastirskog pohoda Hrvatskoj 2003. godine sv. Ivan Pavao II. okrunio lik Majke Božje Voćinske, euharistijsko slavlje u Voćinu predvodio je izaslanik požeškog biskupa Antuna Škvorčevića –  Robert Kupčak, voditelj Pastoralnog centra Požeške biskupije. S njime je u koncelebraciji bilo nekoliko svećenika, među kojima voćinski župnik Ivan Ereiz, dekan Slatinskog dekanata Dragan Hrgić i arhiđakon Slavonsko-podravskog arhiđakonata Vladimir Škrinjarić.

Misnom slavlju je prethodila pobožnost svete krunice. U spriječenosti starijih i bolesnih osoba da, zbog okolnosti pandemije, redovito hodočaste Gospi Voćinskoj, pred Gospinim likom u Voćinu okupili su se vjernici voćinske župe i predstavnici pojedinih domova za starije i nemoćne s područja Požeške biskupije. Svi drugi, osobito stariji i nemoćni, mogli su se molitveno povezati sudionicima slavlja u Voćinu putem izravnog prijenosa na web i facebook platformi Požeške biskupije.

Uvodeći u misno slavlje, predvoditelj Kupčak je kazao da se u ovom slavlju želimo prisjetiti događaja od prije 18 godina, kada je sv. Ivan Pavao II, utemeljitelj Požeške biskupije, u Osijeku okrunio lik naše Gospe Voćinske, oko kojeg su se stoljećima okupljali njezini štovatelji, tražeći utjehu, snagu i zagovor Nebeske Majke. Pozdravio je nazočne predstavnike pojedinih domova i ustanova za starije i nemoćne osobe. Osobiti pak pozdrav uputio je onima koji nisu u mogućnosti fizički biti nazočni kao prijašnjih godina, a koji u ovom slavlju sudjeluju putem internetskog prijenosa.

Polazeći u homiliji od naviještenoga Matejeva evanđeoskog ulomka o blaženstvima, voditelj Pastoralnog centra je ustvrdio da su se mnogi vjernici tijekom dvije tisućljetne povijesti Crkve nadahnjivali Isusovim blaženstvima i izabirali ih kao program svog života te je pozvao sudionike slavlja da i oni to učine na ovom svom godišnjem hodočašću. Kazao je kako im u tome može pomoći i ulomak prvog čitanja u kojem apostol Pavao sebe predstavlja kršćanima u Korintu. Napomenuvši kako latinsko ime Paulus znači „malen“, ustvrdio je da se ključ za razumijevanje blaženstava s jedne strane nalazi upravo u malenosti, jednostavnosti, krhkosti i bijedi našeg ljudskog postojanja u usporedbi s Božjom svemoćnošću. A s druge strane, kako to ističe sv. Pavao za razumijevanje blaženstava važna je spoznaja kako mi ljudi bez Božje milosti ostajemo nemoćni zbog čega je sv. Pavao za sebe rekao: „Milošću Božjom jesam to što jesam“, to jest, apostol Isusa Krista, naglasio je Kupčak. Osobito je volio kršćanima, upućivati riječi ohrabrenja i utjehe u njihovim životnim nevoljama i trpljenjima, napose u bolestima i drugim tjelesnim patnjama, a to zapravo nisu bile njegove nego Kristove riječi utjehe. Još je kazao kako su nam Kristove riječi utjehe na sasvim poseban način potrebne u nemoći, jadu i bijedi koju sa sobom donosi starost. Tek u svjetlu onoga što je Isus Krist propatio za nas, naša patnje i trpljenja nisu životno razočaranje koje nas baca u depresiju, nego životna stvarnost koja ima duboki smisao i postaje izvor radosti zbog pobjede nad smrću koju je Isus Krist za nas izvojevao, ustvrdio je predvoditelj Kupčak. Drugim riječima, čovjeka koji vjeruje Božjim obećanjima može se i smije nazivati blaženim, i onda kad je siromašan, ožalošćen, star i bolestan, pogođen nepravdom, progonom, koronavirusom, pa i samom smrću, jer konačnu riječ neće imati smrt, nego Božja pobjeda života u uskrsnuću od mrtvih. Izrazio je radost što postoji molitva koja nas i u okolnostima fizičke distance i ograničenog kretanja može međusobno povezivati u našim nastojanjima da već ovdje na zemlji uživamo predokus Isusovih blaženstava koja će se u punini ostvariti o njegovu drugom dolasku. Stoga je pozvao sudionike slavlja da sjedinjeni s Isusovom Majkom, Gospom Voćinskom u ovoj misnoj žrtvi mole jedni za druge, osobito za one starije i bolesne među nama, ali i za sve one koji svojim služenjem olakšavaju i usrećuju njihove staračke i bolesničke dane.

Nakon popričesne molitve, sudionici slavlja izmolili su molitvu predanja Blaženoj Djevici Mariji, Gospi Voćinskoj. Potom je riječi zahvalnosti predvoditelju slavlja uputila Rada Matoš, ravnateljica Doma za odrasle osobe u Ljeskovici. Podsjetivši da ovo hodočašće u godišnjem rasporedu Požeške biskupije ima naslov „Hodočašće starijih osoba u Voćin“ ustvrdila je da je „starost stanje u kojem se prepoznaju i susreću pomalo malaksale snage za život i njegovu zahtjevnost. Znamo da smo svi prolazni! Ipak, u živote starijih ljudi lakše ulaze razne nevolje koje ograničavaju i sputavaju životni elan i pomalo dozivaju u pamet čovjekovu ranjivost koja polako ide do krajnjih nemoći.“ Izrazila je radost „što je ovu istinu o čovjeku prepoznao i biskup Antun te joj dao dostojanstvo i vrijednost ustanovivši ovaj hodočasnički Dan o godišnjici krunjenja dragog nam Gospina lika kako bi je danas u Voćinu častili kao onu koju nazivamo Utjehom žalosnih i Zdravljem bolesnih.“Kazala je da se svi oni koji su svojim pozivom uključeni u služenje ljudima potrebnima pomoći, blizine, topline i ljubavi, danas žele  nadahnuti Marijinim primjerom u služenju životu. „I mi smo samo ljudi koji toliko često vidimo svoje granice, a katkada i svoju nemoć da dadnemo najviše od sebe upravo onima koji nas trebaju; pogotovo u ovo vrijeme kada nas je pogodila pandemija uzrokovana COVID-19 virusom. To je bolest koja je vrlo brzo iz temelja promijenila živote, ne samo jednog naroda nego čitavog svijeta“, zaključila je ravnateljica Matoš zahvalivši predvoditelju slavlja još jednom za riječ ohrabrenja koju im je uputio te ga zamolila da biskupu Antunu prenese njihovu zahvalu za njegovu molitvenu i svaku drugu potporu.

Zahvalivši na riječima zahvale, predvoditelj slavlja je izrazio uvjerenje da sudionici s ovog slavlja odlaze svojim kućama ohrabreni i ojačani u vjeri te osnaženi za poslanje koje imaju u svojim domovima, bilo kao njihovi korisnici ili djelatnici. Prenio im je pozdrave i molitvenu blizinu biskupa Antuna koji zbog izvanrednog plenuma HBK-a nije mogao biti s njima u Voćinu. Zazivajući na sve Božji blagoslov predvoditelj Kupčak je izrazio nadu da će dogodine svi zajedno – bez ograničenja, moći biti na svom hodočašću u Voćinu.

izvor: https://pozeska-biskupija.hr

Radio Marija

12:10 Glazba
13:00 Čitamo knjigu – Jordan B. Peterson: "Izvan reda" - još 12 pravila za život
13:30 Obavijesti i najava dnevnog i tjednog programa
13:45 Glazba

konferencija-2462021.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Lauretanske litanije (latinski jezik)

    Kyrie elèison - Kyrie elèison Sèdes sapiéntiae - ora pro nobis Christe, elèison - Christe elèison Causa nòstrae laetìtiae - ora pro nobis Kyrie,...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30

FG-TAB.png

VG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.