Svečano euharistijsko slavlje predvodio je zaprešićki dekan i upravitelj župe Ivan Frkonja.

sv. Ivan Krstitelj u Zapresicu

U zajedništvu s glavnim slaviteljem sudjelovali su župni vikar Krunoslav Kolar, prof. Ilija Čabraja a u asistenciji je bio trajni đakon Ilija Nikolić.

U homiliji vlč. Kolar posebno je istaknuo kako slaviti Tijelovo znači slaviti Kristovu prisutnost u ovome svijetu koja se ostvaruje na tri otajstvena načina utjelovljenja, slavljenje otajstva pod prilikama kruha i vina na Veliki četvrtak. Treće otajstvo Kristova Tijela vezano je uz Crkvu, zajednicu vjernika.

Podsjetivši na tri dimenzije Kristova Tijela kao Tijelo rođeno od Marije, euharistijsko Tijelo i eklezijalno Tijelo, kao važne sastavnice koje daju upute vjernicima kako živjeti svoju svakodnevnicu istaknuo je i elemente Tijelovskog slavlja: okupljanje oko Krista, sjedinjenje s Kristom, klanjanje Kristu i hod s Kristom. „Upravo ovo posljednje posebnost je današnjeg dana, kada prolazeći u procesiji ovim svijetom očitujemo da smo udovi Kristova Tijela, da vjerujemo u njegovu stvarnu prisutnost u euharistiji, da vjerujemo da je Bog doista postao čovjekom da bi nam omogućio pristup k sebi.

Ukoliko pogledamo sam izgled Tijelovske procesije, koja uključuje pjesmu, radost, pohvale, zahvalnost, nošenje stjegova, bacanje latica, iskazivanje časti, prisutnost mnoštva, može nas podsjetiti na svojevrsni državnički posjet ili na negdašnje trijumfalne povratke vladara nakon bojnog uspjeha. Doista, to i jest naša tijelovska procesija: hod s Kristom, vladarom Božjeg kraljevstva, kojemu iskazujemo čast i dobrodošlicu, a čiji je bojni pohod bio uspješan budući da „svojom smrću on je uništio našu smrt i svojim uskrsnućem obnovio naš život“, zaključio je zaprešićki župni vikar.

Nakon mise velika Tijelovska procesija ove godine nažalost nije krenula glavnom Ulicom kardinala Alojzija Stepinca prema župnoj crkvi Sv. Petra apostola koja je oštećena u potresu, nego oko crkve Sv. Ivana Krstitelja gdje je uz molitvu na ulaznom platou podijeljen blagoslov s Presvetim.

Na misnom slavlju i u procesijskom hodu pjevao je mješoviti župni zbor Sv. Cecilije pod vodstvom orguljaša Hrvoja Banaja.

preuzeto: www.zg-nadbiskupija.hr

Radio Marija

21:01 Odgoj za ideale – emisija zagrebačkih bogoslova – tema: Bratstvo i prijateljstvo; gosti: Krešimir Haramija, bogoslov V. godine i Mato Zirdum, bogoslov IV. Godine; ur. i vod.: Jurica Klanfar, bogoslov V. godine
22:00 Obavijesti i najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.