210501 JosipRadnik 3

Spoj sakralnog i umjetničkog, vitraji koji prikazuju Svetu obitelj i hrvatsku tradiciju, od sada krase Nacionalno svetište svetoga Josipa. Novopostavljeni vitraji su svečano predstavljeni i blagoslovljeni na blagdan Josipa Radnika, 1. svibnja 2021. godine. Nalaze se na prozorima pokraj oltara te na taj način dodatno doprinose mističnosti i ljepoti liturgijskog slavlja. Vitraje je blagoslovio na večernjoj svetoj misi vojni kapelan u Đakovu preč. Vlado Mandura.
U prigodnoj homiliji preč. Mandura je lijepo protumačio vrijednost rada koji ne oslobađa već posvećuje svakog čovjeka. Radom bivamo slični nebeskom Ocu koji i sam radi, i svojim radom posvećujemo sebe i činimo život ljepšim svojim bližnjima. Sveti Josip nam je dobar primjer kazao je između ostalog preč Mandura.
Prije samoga blagoslova, okupljenim vjernicima rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa, mons. Antun Sente ispričao je kako je došlo do ideje postavljanja vitraja u Svetište.
„Kada sam došao u Karlovac iščitavao sam razne spise u kojim je između ostaloga prečasni Marijan Radanović napisao da je ovo Svetište izgrađeno, ali nije dovršeno. Imao sam prilike razgovarati i s profesorom Danielom Butalom, koji je oslikao križni put i razne druge slike koje se nalaze u Svetištu, upravo mi je on prepričavao da je u prijašnjim razgovorima sa preč. Radanovićem pričao kako će ovi bijeli zidovi živnuti još više u slikama. Nešto od toga smo već ostvarili. Želimo sada blagosloviti taj ljudski rad.“
Veliku ulogu u postavljanju vitraja, njihovom financiranju imaju trojica svećenika. Izrada i postavljanje vitraja bili su veliki izdatak, radi se o 40 polja prozora.
„Prvo bih spomenuo prečasnog Lojzeka Burju. Naime, kada sam došao u Karlovac, u Nacionalno svetište, ovdje se je nalazilo puno drvne građe u vrijednosti od 100.000 kuna, to sam prodao Burji kako bismo uredili pojedine prostore u župnoj kući, a on je od toga htio sagraditi kapelicu na Jelsi. Nedugo nakon, preč. Burja se nažalost razbolio, a kapelica se nije sagradila. Usudio bih se reći kako je dobro što je tako ispalo jer bio bi to još jedan objekt o kojem bi trebali brinuti, a ovako smo se mogli više posvetiti Svetištu Prošlo je pet godina, a drva su još stajala, trebalo ih je što prije zbrinuti jer su počela truliti. Našli smo stolara Vuljanića koji je rekao da će uzeti ta drva. U međuvremenu sam trebao riješiti račun i sa Lojzekom, rekao sam mu da trenutno mogu dati samo 50.000 kuna od onih 100.000 kuna koje je on prvotno dao. U konačnici uspjeli smo se nekako dogovoriti oko plaćanja. Istaknuo bih i djelovanje Josipa Maradina, upravo je on sa Hrvatskim šumama dogovorio preostalo darivanje i zbrinjavanje drvene građe. U suradnji sa gospodinom Vuljanićem, uspjeli smo od te cjelokupne drvne građe izraditi drvene okvire za prozore.“

210501 Radnik 10
Uz preč. Burju, svećenik koji je pomogao u realizaciji vitraja je vojni kapelan Vlado Mandura.
„Preč. Vlado Mandura je rekao, kada smo skupljali sredstava za brončana sveta vrata da će kada skupimo 100.000 kuna, još toliko nadodati. Nikako to nismo uspjeli skupiti, a nakon nekog vremena preč. Manduri sam rekao da nam treba pomoć oko izrade vitraja. Prihvatio je moj poziv i novčano pomogao. Rekao sam mu da jedan kvadrat vitraja košta oko 2.000 eura i da će jedan biti njegov, ne kvadrat, nego prozor.“
I treći veliki svećenik koji je sudjelovao u izradi i financiranju novog remek-djela Nacionalnog svetišta je njegov rektor, mons. Antun Sente. U postavljanju i oslikavanju istaknuo se i njihov autor, profesor Josip Botteri Dini, koji je prijedlog o vitrajima napravio prije šest godina. Na temelju toga prijedloga, zajedno su mons. Sente i prof. Botteri prionuli na posao.
„Neki su mi rekli da o tome previše pričam, ali postavljanje vitraja u Svetište je zapravo posao stoljeća“, ističe Sente.
Dva vitraja koji se nalaze u Svetištu krasi lijepa simbolika, prof. Botteri Dini ju je potanko opisao u svojom umjetničkom osvrtu.
„Ovo Hrvatsko nacionalno svetište svetog Josipa nastalo je kao čin zahvalnosti i ljubavi vjernika prema svetom Josipu u ukupnoj Svetoj Obitelji. Sveti Josip je zaštitnik Hrvatske domovine, i Hrvatskog naroda i u ovim preteškim vremenima, uči nas postojanosti i strpljivosti u ostvarivanju plemenitih ciljeva i bogu ugodnih dijela. On je znao, kao brižni djevičanski otac Isusa Krista da život sa svojim snagama posvećuje Sinu Božjemu. Imao je i divnu sreću da mu je za djevičansku suprugu darovana najdivnija i najsavrešnija supruga blažena Djevica Marija, Majka Božja. Svetosti čudesne obitelji, koja je do kraja ovozemaljskog života živjela djevičanski, njima trima posvećujem lijevi vitraj, označen glagoljskim slovima inicijalima triju svetih imena. Iz nebeske geometrije pojavljuje se Gospa, Isus i sveti Josip. Sav svemir i zemlje trepere od te veličanstvene istine. Boje su mistično modre, zelene i ljubičaste“

210501 JosipRadnik 12
Kompletan prostor vitraja isprepliće hrvatski pleter, koji evocira na starohrvatsku ornamentiku.
To su temelji hrvatske likovne umjetnosti nadahnute svetim pismo. Ujedno ta rana hrvatska umjetnost potvrđuje kulturne veze hrvatske sa cijelim kršćanskim svijetom. I ne samo tada, hrvatska umjetnost kroz vjekove ostaje uključena i sadržajno i oblikovno sa drugim kršćanskim kulturnim narodima. Desni Vitraj prikazuje svetog Josipa također nadahnutog jednim Zadarskim starohrvatskim reljefom. On drži u ruci ljiljan, znak njegove čistoće; na vitraju je hrvatskom glagoljicom ispisano ime sveti Josip. Vitraj prikazuje na isti načni kao onaj lijevi, na valovima hrvatske kulturne svete baštine, hrvatsku domovinu, posebno kroz lepršanje hrvatskog stijega i blistavog grba na njemu. Na stijegu zapaža se utvrđeni grad, simbol otpornosti u zajedništvu, gledajući grad pomišljamo i na Jeruzalem, na vječni grad kojega sveti Ivan Evanđelist naviješta kao novi Jeruzalem u kojem svjetlost sja uvijeke. "Ta slava ga Božja obasjala i svjetiljka mu je jaganjac", objašnjava Botteri.


Prozorske okvire su izradili i vitraje postavili radnici stolarskog obrta Vuljanić iz Karlovac.


Tekst Marta Marinović
Foto: Danijel Pavlina

Nacionalno Svetište Svetog Josipa

Radio Marija

19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj
20:05 Glazba
20:15 Krunica – Otajstva svjetla

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Svjetlosti vječnoj (Lk 8,16-18)

  »Nitko ne užiže svjetiljke da je pokrije posudom ili stavi pod postelju, nego je stavlja na svijećnjak da oni koji ulaze vide svjetlost. Ta ništa nije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.