IMG 20210328 WA0015

U subotu, 27. ožujka, u Župi blaženog Alojzija Stepinca na Trnjanskoj Savici održana je tzv. pasionska glazbena molitva uz izvođenje posljednice “Stabat Mater” (Stala plačuć’ tužna Mati) od G. B. Pergolesija. Koncert su izvele sopranistica Veronika Hardy Činčurak i mezzosopranostica Martina Đurđević, uz orguljašku pratnju voditeljice župnog zbora, Ljubice Vuletić Marjanović. Koncert je održan uz poštivanje svih aktualnih epidemioloških mjera.

Stabat mater (Stala plačuć tužna mati) nije samo omiljena pučka pjesma, već su je kroz povijest uglazbili mnogi skladatelji kao Pergolesi, Vivaldi i dr. Zborna molitva prve korizmene nedjelje kaže da je korizma sakramentum. Po ovom sakramentalnom znaku Crkva sudjeluje u Kristovom spasiteljskom otajstvu. Korizma je i Spasiteljev put do Križa. Na tom putu prati ga njegova majka Marija. Ona je prisutna i na Kalvariji. U času svoje smrti Krist nam daje Mariju za majku. Stoga možemo bolje razumjeti zašto je korizmena pobožnost križnog puta popraćena pjesmom Stala plačuć tužna mati.

IMG 20210328 WA0013

Stabat mater je molitvena kontemplacija Isusove muke u kojoj intimno sudjeluje njegova majka Marija. Ima dva dijela: prvih osam strofa opisuje žalosnu Mariju pod križem sve do trenutka Isusove smrti, a drugih dvanaest strofa pobožni su zazivi Mariji da i nas sa sobom učini dionicima Isusove muke. Da bismo bolje razumjeli tekst sekvencije, potrebno je prisjetiti se da su cisterciti u XII. stoljeću i posebno franjevci u XIII. st. razvili pobožnost prema Kristovom čovještvu u kojoj posebno mjesto zauzima Isusova majka Marija. Tako su nastale razne laude - pohvale u kojima se opisuje Marijina žalost i bol pod Križem. U XIII. i XIV. stoljeću razvila se pobožnost Sedam Marijinih žalosti. Prva od Sedam Marijinih žalosti jest Šimunovo proročanstvo da će joj mač žalosti probosti dušu. Druga je Bijeg u Egipat. Uzrok treće žalosti jest bol koju je Marija pretrpjela kad se Isus izgubio u hramu. Četvrta žalost je susret Marije s Isusom na križnom putu. Peta žalost je Isusovo razapinjanje na križ. Šesta žalost je Skidanje s križa, a sedma polaganje u grob. Sedma žalost je protkana nadom u uskrsnuće. Tradicionalno sedma žalost glasi: Marija povjerava Isusovo tijelo grobu u iščekivanju uskrsnuća. Pobožnost završava molitvom u kojoj je izražena nada u uskrsnuće: Bože, koji si htio da pokraj tvoga Sina uzdignutog na križ bude prežalosna Majka, daj da i mi pridruženi s njom Kristovim mukama sudjelujemo i u slavi uskrsnuća. Marijine žalosti imaju svoj korijen u evanđelju i u crkvenoj tradiciji, ali svaka od Marijinih žalosti je skriveno naznačena i u Starom zavjetu.
Još od prvih stoljeća kršćanstva pa do naših vremena teologija je u Mariji vidjela sliku i uzor Crkve. Marija je primjer Crkve u vjeri, ali i u patnji i bolovima koje Crkva mora podnijeti za vrijeme svog zemaljskog hodočašća. Blažena Djevica pod križem i Majka, u čije je krilo položeno mrtvo tijelo njezinog Sina, simbol su samilosti Crkve koja po svom božanskom poslanju treba biti pokraj čovjeka koji trpi i prihvatiti u svoje krilo bol i tugu čovječanstva.

IMG 20210328 WA0014

U svijetu koji je danas posebno prožet boli, meditiranje nad žalostima Blažene Djevice daje nam snagu u hodanju našim privatnim Kalvarijama, ali i otvoreno nas potiče na djelotvornu pomoć prema bližnjima i prema onima koji trpe. Blaženoj Djevici Hrvati su se uvijek rado utjecali za pomoć i zagovor, stoga ne čudi da je i ova glazbena molitva potaknula veliko zanimanje naših župljana, a izvođenje ovog korizmenog koncerta osvjestio i svima nama u koga se zagledati u našim osobnim žalostima.

 

Autor: Lea Bukovec, medijska suradnica Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije; Ljubica Vuletić Marjanović, voditeljica župnog zbora Župe bl. Alojzija Stepinca

Fotografija: Ivana Bosnić

 

Radio Marija

08:05 Glazba
08:15 Čestitamo rođendane
08:20 Glazba
08:30 Vijesti, obavijesti i najava programa

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – pravedan

  Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30

FG-TAB.png

VG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.