biskup 2 

„Osmi“ u ožujku kao mjesečni dan čašćenja Gospe Brze Pomoći i hodočasnički dan proslavljen je u ponedjeljak 8. ožujka u istoimenom Gospinom svetištu i župi u Slavonskom Brodu. U solidarnosti sa stradalima u potresu na području Sisačke biskupije i Zagrebačke nadbiskupije taj je hodočasnički dan bio dan duhovne molitve i blizine s njima, a središnje misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić.

Uz župnika i upravitelja svetišta Ivana Lenića suslavili su mons. Luka Marjanović kanonik đakovačke prvostolnice i umirovljeni profesor te brodski svećenici: vlč Andrija Djaković, vlč. David Sluganović i fra Ante Perković. Slavlje je pjevanjem uveličao župni zbor predvođen s. Cecilijom Kolarić.

„Današnje geslo ‘Slabi padamo, ljuto stradamo: spasi nas, o Marijo!’ uzeto iz marijanske pjesme, podsjeća me na sličnu pjesmu ‘Dom nam čuvaj, Božja Mati!’ Obje te pjesme izražavaju muku kroz koju često svaki čovjek prolazi, ali i narod i čitavo čovječanstvo. Svi smo slabi, padamo i dižemo se, ali smo svjesni da sami ne možemo. I tu je Marija, kojoj se utječemo, da nam pomogne. I nebrojeni su svjedoci. Toliko smo puta iskusili da nam je ona pomogla. Zato joj se utječemo i znamo da nas ona razumije i da će pomoći. I to brzo, kako kaže njezin naziv ovdje prema onoj latinskoj: bis dat qui cito dat – dvostruko daje tko brzo daje…“, naglasio je u homiliji biskup Košić. Dodao je kako su im župnik Lenić i još neki brodski svećenici, koji su ih među prvima posjetili i pomogli, pokazali da se prijatelji u nevolji najbolje prepoznaju.

Nadalje je posvijestio na toliku pomoć koju smo po Marijinom zagovoru dobivali kada nam je bilo najteže – kako u Domovinskom ratu kada smo joj se utjecali da nam sačuva dom i domovinu tako i sada u potresu. Pojasnio je kako dom Hrvatima znači nešto lijepo i plemenito, nešto za što se svaki normalan čovjek bori i zalaže, jer je dom i obitelj i ognjište i domovina na koje svaki čovjek ima pravo.

Naglasivši kako je cilj kršćanima Domovina koja je na nebesima, uskrsnuće i život vječni, podsjetio je kako nas na tom putu Marija hrabri te na kraju poručio: „Pogledajmo Mariju, ona je uzor svim ženama, svim ljudima jer je slušala Gospodina i vršila njegovu volju. Ugledajmo se u Mariju, slijedimo njezine stope i mi ćemo biti blaženi! Posebno u nasljedovanju Krista patnika i Krista proslavljenoga. Ugledajmo se u naše svece i blaženike, i budimo braća i sestre svima koji trpe i koji su progonjeni. Ugledajmo se u svete muževe i žene, naše uzore i našu braću i sestre koji su prije nas prošli ono što sada mi prolazimo. I nećemo se pokajati. Upoznajmo težinu križa i slatkoću uskrsne pobjede, podignimo oči srca k Bogu i nađimo u njemu utjehu! On svojih nikada ostaviti neće jer je Otac blag i pun milosrđa, koji se smiluje svima koji ga ljube.“

b dar

Biskup je na kraju zahvalio župniku Leniću kao i brodskim svećenicima na svakoj dosadašnjoj pomoći. Uz prigodan dar župljani su na kraju mise biskupu predali kolektu – novčane priloge koju su vjernici prikupljali u posljednje vrijeme.

Župnik Lenić zahvalio je hodočasnicima što su, kako je rekao, „toga dana doista posvjedočili svoju solidarnost sa stradalima u potresu kako svojom kolektom još više molitvom za njih da se mogu nositi s nevoljama, te da s nadom idu ususret svemu onome što su posljedice potresa, a to je obnova na svakom području.“

Znatan je broj vjernika uz poštivanje epidemiološke mjere sudjelovalo na svih šest misnih slavlja koja su, na poziv župnika Lenića, predvodili svećenici s područja zahvaćenih potresom: upravitelj župe Pohoda BDM u Sisku vlč. Ivan Grbešić, upravitelj župe sv. Antuna pustinjaka u Odri Sisačkoj vlč. Saša Jozić i župnik župe Pohoda BDM u zagrebačkom naselju Čučerje vlč. Marko Torbar.

Prije mise u 17 sati molio se križni put za potresom ranjenu Hrvatsku, objavljen u Glasu Koncila, a i prije drugih misa bile su prigodne pobožnosti. U tišini svetišta pred Gospinim likom vjernici su molili i zahvaljivali dragoj Gospi, a 15-ak svećenika bio im je na raspolaganju za sakrament pomirenja

Uz i dalje otvorenu karitativnu akciju za stradale od potresa i za covid odjele u brodskoj bolnici toga su dana članice Bračnog obiteljskog savjetovališta Slavonski Brod vjernicima ponudili svijeće po simboličnim cijenama koje su ukrašavali njihovi volonteri. Cilj je toga projekta, koji se u ovome gradu tradicionalno provodi 15-ak godina u nizu, promicati i pomoći rad Savjetovališta.

o 1

Preuzeto sa: Sisačka biskupija

 

Radio Marija

00:30 Semper magis – emisija novaka Družbe Isusove – ur. i vod.: Robert Matečić, novak
01:30 Glazba
02:15 Krunica - Slavna otajstva
02:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.