biskup 2 

„Osmi“ u ožujku kao mjesečni dan čašćenja Gospe Brze Pomoći i hodočasnički dan proslavljen je u ponedjeljak 8. ožujka u istoimenom Gospinom svetištu i župi u Slavonskom Brodu. U solidarnosti sa stradalima u potresu na području Sisačke biskupije i Zagrebačke nadbiskupije taj je hodočasnički dan bio dan duhovne molitve i blizine s njima, a središnje misno slavlje predvodio je sisački biskup Vlado Košić.

Uz župnika i upravitelja svetišta Ivana Lenića suslavili su mons. Luka Marjanović kanonik đakovačke prvostolnice i umirovljeni profesor te brodski svećenici: vlč Andrija Djaković, vlč. David Sluganović i fra Ante Perković. Slavlje je pjevanjem uveličao župni zbor predvođen s. Cecilijom Kolarić.

„Današnje geslo ‘Slabi padamo, ljuto stradamo: spasi nas, o Marijo!’ uzeto iz marijanske pjesme, podsjeća me na sličnu pjesmu ‘Dom nam čuvaj, Božja Mati!’ Obje te pjesme izražavaju muku kroz koju često svaki čovjek prolazi, ali i narod i čitavo čovječanstvo. Svi smo slabi, padamo i dižemo se, ali smo svjesni da sami ne možemo. I tu je Marija, kojoj se utječemo, da nam pomogne. I nebrojeni su svjedoci. Toliko smo puta iskusili da nam je ona pomogla. Zato joj se utječemo i znamo da nas ona razumije i da će pomoći. I to brzo, kako kaže njezin naziv ovdje prema onoj latinskoj: bis dat qui cito dat – dvostruko daje tko brzo daje…“, naglasio je u homiliji biskup Košić. Dodao je kako su im župnik Lenić i još neki brodski svećenici, koji su ih među prvima posjetili i pomogli, pokazali da se prijatelji u nevolji najbolje prepoznaju.

Nadalje je posvijestio na toliku pomoć koju smo po Marijinom zagovoru dobivali kada nam je bilo najteže – kako u Domovinskom ratu kada smo joj se utjecali da nam sačuva dom i domovinu tako i sada u potresu. Pojasnio je kako dom Hrvatima znači nešto lijepo i plemenito, nešto za što se svaki normalan čovjek bori i zalaže, jer je dom i obitelj i ognjište i domovina na koje svaki čovjek ima pravo.

Naglasivši kako je cilj kršćanima Domovina koja je na nebesima, uskrsnuće i život vječni, podsjetio je kako nas na tom putu Marija hrabri te na kraju poručio: „Pogledajmo Mariju, ona je uzor svim ženama, svim ljudima jer je slušala Gospodina i vršila njegovu volju. Ugledajmo se u Mariju, slijedimo njezine stope i mi ćemo biti blaženi! Posebno u nasljedovanju Krista patnika i Krista proslavljenoga. Ugledajmo se u naše svece i blaženike, i budimo braća i sestre svima koji trpe i koji su progonjeni. Ugledajmo se u svete muževe i žene, naše uzore i našu braću i sestre koji su prije nas prošli ono što sada mi prolazimo. I nećemo se pokajati. Upoznajmo težinu križa i slatkoću uskrsne pobjede, podignimo oči srca k Bogu i nađimo u njemu utjehu! On svojih nikada ostaviti neće jer je Otac blag i pun milosrđa, koji se smiluje svima koji ga ljube.“

b dar

Biskup je na kraju zahvalio župniku Leniću kao i brodskim svećenicima na svakoj dosadašnjoj pomoći. Uz prigodan dar župljani su na kraju mise biskupu predali kolektu – novčane priloge koju su vjernici prikupljali u posljednje vrijeme.

Župnik Lenić zahvalio je hodočasnicima što su, kako je rekao, „toga dana doista posvjedočili svoju solidarnost sa stradalima u potresu kako svojom kolektom još više molitvom za njih da se mogu nositi s nevoljama, te da s nadom idu ususret svemu onome što su posljedice potresa, a to je obnova na svakom području.“

Znatan je broj vjernika uz poštivanje epidemiološke mjere sudjelovalo na svih šest misnih slavlja koja su, na poziv župnika Lenića, predvodili svećenici s područja zahvaćenih potresom: upravitelj župe Pohoda BDM u Sisku vlč. Ivan Grbešić, upravitelj župe sv. Antuna pustinjaka u Odri Sisačkoj vlč. Saša Jozić i župnik župe Pohoda BDM u zagrebačkom naselju Čučerje vlč. Marko Torbar.

Prije mise u 17 sati molio se križni put za potresom ranjenu Hrvatsku, objavljen u Glasu Koncila, a i prije drugih misa bile su prigodne pobožnosti. U tišini svetišta pred Gospinim likom vjernici su molili i zahvaljivali dragoj Gospi, a 15-ak svećenika bio im je na raspolaganju za sakrament pomirenja

Uz i dalje otvorenu karitativnu akciju za stradale od potresa i za covid odjele u brodskoj bolnici toga su dana članice Bračnog obiteljskog savjetovališta Slavonski Brod vjernicima ponudili svijeće po simboličnim cijenama koje su ukrašavali njihovi volonteri. Cilj je toga projekta, koji se u ovome gradu tradicionalno provodi 15-ak godina u nizu, promicati i pomoći rad Savjetovališta.

o 1

Preuzeto sa: Sisačka biskupija

 

Radio Marija

09:00 Caritas – srce i ruke Crkve – ur. i vod.: Stjepan Moškatelo
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu; ur. i vod.: mons. Antun Sente, ml.
10:15 Glazba

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Svjetlosti vječnoj (Lk 8,16-18)

  »Nitko ne užiže svjetiljke da je pokrije posudom ili stavi pod postelju, nego je stavlja na svijećnjak da oni koji ulaze vide svjetlost. Ta ništa nije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.