IMG 6783 001

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup metropolit zagrebački,
veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Uvodna riječ na otvorenju 61. Teološko-pastoralnog tjedna, 26. siječnja 2021. godine.

Zagreb – Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Vlaška 36

Foto: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

 

 

1. Prije šezdeset godina, od 21. do 24. veljače 1961. godine, u jeku pripreme Drugog vatikanskog koncila, održan je, na prijedlog velikog kancelara Katoličkog bogoslovnog fakulteta, nadbiskupa Franje Šepera, u Nadbiskupskom bogoslovskom sjemeništu, Kaptol 29, prvi Teološko-pastoralni tjedan, ili kako se tada zvao Pastoralno-liturgijski tečaj za svećenike. Ta nova inicijativa našega Fakulteta iz godine u godinu privlačila je sve veću pozornost i svojim radom doprinosila produbljivanju teoloških pitanja i trajnom teološko-pastoralnom osposobljavanju članova Božjega naroda, posebno crkvenih službenika.

Teološko-pastoralni tjedan, kao institucija Katoličkog bogoslovnog fakulteta, mijenjao je mjesto održavanja, prvotno je bilo Nadbiskupsko bogoslovsko sjemenište na Kaptolu, potom Dječačko sjemenište na Šalati (od 1964. godine). Mijenjano je i vrijeme održavanja: prvi Tjedni održani su u mjesecu veljači, a od 1970. godine izabran je zadnji tjedan siječnja. Mijenjala se i dužinu trajanja, od četiri na tri dana. A povremeno je Katolički bogoslovni fakultet, posebno zauzimanjem dekana Fakulteta i tajnika Tjedna, reorganizirao dinamiku odvijanja samog Tjedna, odgovorno prihvaćajući prijedloge što su ih davali sudionici. I ovo razdoblje krize izazov je za naš Fakultet da nadahnjujući se na svojoj prošlosti, koju je u otvorenosti za čitanje znakova vremena očitovao, iznova promišlja način i oblike budućih održavanja Teološko-pastoralnog tjedna.

2. Stoga mi je drago da Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu na čelu s veleučenim v.d. dekanom prof. Mariom Cifrakom, u okolnostima pandemije koronavirusa i nakon razornih potresa koji su pogodili Hrvatsku, posebno Zagreb i njegovu okolicu te dio prostora Sisačke biskupije, osobito sisačko, petrinjsko, glinsko i pokupsko područje, odlučio i ove godine organizirati Teološko-pastoralni tjedan. Tema ovog Tjedna je: Crkva u svijetu krizâ i ljudske patnje. Spomenimo i to da se ovogodišnji Tjedan održava u zgradi Katoličkog bogoslovnog fakulteta, u Vlaškoj ulici.

Srdačno pozdravljam sve sudionike, vas nazočne u ovoj dvorani, kao i sve koji su s nama povezani online opcijom. Potvrđujem svoje eklezijalno, duhovno i molitveno zajedništvo sa svima koji su ovih dana željeli biti u Zagrebu i sudjelovati na ovom jedinstvenom događaju Crkve u hrvatskom narodu, ali zbog poznatih razloga nije im to moguće.

3. Da bismo bolje proniknuli u ono što se događa u trenucima krize, kako osobne tako i društvene, potrebno je suočiti se s otajstvom zla i s trpljenjem nedužnih. Svijest o zlu koje nas želi zarobiti tjeskobom, pokolebati međusobno povjerenje i zatvoriti nas u sebičnost, osvjetljava vjera koja tješi, dok zajedno prolazimo kroz vrijeme kušnje i stradanja. Papa Franjo u enciklici o bratstvu i socijalnom prijateljstvu »Fratelli tutti« naglašava: »Patnja, nesigurnost, strah i svijest o vlastitim ograničenostima izazvani pandemijom pozivaju na preispitivanje našega načina života, naših odnosa, organizacije naših društava i, ponajprije, smisla našega života« (br. 33). U nevolji jasnije vidimo da smo u krizi i patnji braća i sestre, da smo upućeni jedni na druge i da se naše zajedništvo u Kristu najviše očituje u odgovoru na potrebe bližnjih. Koliko god to izgledalo proturječnim, iskustvo patnje nas međusobno zbližava. To u svojoj kršćanskoj poniznosti osjećamo i zato smo pozvani moliti i za naše potrebe te svjedočiti svojim služenjem blizinu prema braći i sestrama u potrebi.

4. Život nas ne vraća natrag. Poslije pandemije koronavirusa i razaranja što su ih prouzročili potresi, nećemo moći vratiti i obnoviti prošlost, nego hrabro i s pouzdanjem u Boga prihvatiti izazov sadašnjeg vremena, koji nam otvara novost budućnosti. Ovdje želim spomenuti i pitanje migracije. Papa Franjo kaže: »Migracija će činiti ishodišni elemenat budućnosti svijeta« (Fratelli tutti, 40), te »da su pojedinac i narod plodonosni i produktivni samo ako znaju kreativno integrirati svoju otvorenost prema drugima unutar sebe samih« (Isto, 41).

Hrvatska je pogranična zemlja Europske unije, stoga je neprestano pozvana inzistirati i pomagati da to pitanje hitno, solidarno i zajedno rješava čitava Europska unija. Papa Franjo ovako potiče Europu: »Potpomognuta svojom velikom kulturnom i vjerskom baštinom, ima oruđa kojima može braniti središnju ulogu osobe i pronaći ispravnu ravnotežu u svojoj dvostrukoj moralnoj dužnosti s jedne strane štititi prava građana, a s druge zajamčiti pomoć i prihvat migranata« (Fratelli tutti, 40).

5. Da bismo se ispravno suočili s krizom i patnjom te prevladali njihove posljedice i sazrijevali kroz iskušenja, potreban je pogled koji pravilno prosuđuje znakove vremena i tumači ih s vidokruga kršćanske nade. Nada otvara perspektivu vjere koja nudi tragove svjetla u prividnoj tami naših dana. Svjetlo nose oni koji žive kršćansko iskustvo ljubavi i postaju pozitivan izazov za braću i sestre koji su na putu. U vremenima krize vjera nam poručuje: Nada nije mrtva. To je baština što nam ju je ostavio blaženi Alojzije Stepinac: »In te, Domine, speravi! – U tebe se, Gospodine, uzdam!«

Zahvaljujem svim predavačima, organizatorima i sudionicima te želim blagoslovljen rad 61. Teološko-pastoralnom tjednu, stavljajući ga pod zaštitu Presvete Bogorodice Marije, zvijezde nade naše.

 

Tekst i fotografija: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća
19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj

video-stream-ikona.jpg

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - komentar uz današnje evanđelje: Svjetlosti vječnoj (Lk 8,16-18)

  »Nitko ne užiže svjetiljke da je pokrije posudom ili stavi pod postelju, nego je stavlja na svijećnjak da oni koji ulaze vide svjetlost. Ta ništa nije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 65 39 498; 097 60 24 076

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.