WhatsApp Image 2020 03 26 at 19.39.18

Zbog oštećenja u potresima, župna crkva sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu označena neuporabljivom

Župna crkva sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu, župni dvor i crkva sv. Mihalja (Mihaela) kulturna su dobra zbog svoje povijesne i arhitektonske vrijednosti. Sve građevine pretrpjele su velike štete u oba potresa, 22. ožujka i 29. prosinca 2020. godine.

Župna crkva, sagrađena do 1779., pretrpjela je brojna oštećenja zidova, krova i tornja. Na zidovima ima niz pukotina, na više mjesta i u punoj visini. Nakon potresa krajem prosinca 2020. pukotine su proširene, a pojavile su se i nove u interijeru i na svim pročeljima. Zidana konstrukcija crkve jako je oštećena. Došlo je do odvajanja zidova od svodova, nastale su pukotine u tjemenu lukova i oko prozora te na svodovima u lađi i svetištu. Na zvoniku ima više vertikalnih i kosih pukotina, posebno oko otvora etaže sa zvonima na sve četiri strane.

zupni dvor 3

Zidovi sakristija napukli su s vanjske strane, a i unutra svod i zidovi u prizemlju imaju veće pukotine. Na emporu na katu nije bilo moguće odmah prići zbog urušenog materijala na stubištu. U unutrašnjosti crkve svodovi su oštećeni, što je vidljivo po pukotinama po sredini i u tjemenu luka. Prema prvoj procjeni statičara crkva je dobila crvenu oznaku – neuporabljivo. U slučaju novog jačeg potresa postoji mogućnost urušavanja dijelova zidanih konstrukcija.

Na župnom dvoru, izgrađenom 1801., potres je također uzrokovao veliku štetu te nije siguran za boravak. Srušio se jedan dimnjak te dio krova, dok je i drugi dimnjak srušen zbog pukotina. Urušavanje dimnjaka uzrokovalo je oštećenje krovne konstrukcije. Na obje etaže, na svim zidovima i stropovima i svodovima u prizemlju vidljive su pukotine kao i oko otvora vrata i prozora. Mnogo povijesnog inventara i umjetnina na katu je oštećen zbog pada žbuke sa stropova na trstici.

Na crkvi sv. Mihalja sagrađenoj do polovine 17. stoljeća, vidljiva su oštećenja na pročeljima i na tornju, dok je u unutrašnjosti ima pukotina na svodu svetišta gdje je otpala žbuka i slavoluku te na spojevima bočnih zidova i svoda

U tijeku je obnova krova, pročelja, krova i interijera župnoga dvora i priprema obnove župne crkve. Projekte su izradili i vode stručni nadzor arhitekti konzervatori Mladen Perušić i Maša Foretić Doležal. Dozvole je izdao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode koji vodi i konzervatorski nadzor.

 

Preuzeto sa: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

17:50 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Svetac dana - sv. Katarina Aleksandrijska
18:35 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.