Sveti Albert Chmielowski, poznat i kao Brat Albert, poljski slikar, redovnik laik, franjevac trećoredac, utemeljitelj albertinaca i albertinki, rođen je 20. kolovoza 1845. u selu Igołomiji (krakowski okrug, malopoljsko vojvodstvo), u uglednoj aristokratskoj obitelji, kao Adam Hilary Bernard Chmielowski, najstarije od četvero djece carinskog dužnosnika Wojciecha Chmielowskog i Józefe Borzysławske. Od roditelja je naslijedio duboku vjeru, domoljublje i ljubav prema siromasima. S 14 godina ostao je siroče pa se o odgoju njega i njegove braće brinula rodbina. Započeo je studirati agronomiju u Puławama (lubelsko vojvodstvo), a 1863. sudjelovao je u pobuni protiv ruskih okupatora. Ranjen je i zarobljen, a tada mu je bez anestezije amputirana noga. Uputio se u belgijski grad Gent na studij građevine, a zatim je prešao u Pariz pa u München, gdje je studirao slikarstvo. Vratio se 1874. u domovinu sa željom da svoj život i svoju umjetnost posveti slavi Božjoj.
Živio je i djelovao u Krakowu. Glasoviti umjetnik, bio je najprije pod utjecajem njemačkih slikara nazarenaca. Preteča simbolista, slikao je u ulju i akvarelu poetizirane krajolike prigušenog kolorita („Vrt ljubavi“, 1876) i mistične vjerske teme („Ecce homo“, 1879). U Krakowu je otkrio duhovnu i materijalnu bijedu mnogih ljudi pa je odlučio pomagati siromasima i nevoljnicima. Obukao je 25. kolovoza 1887. sivi franjevački habit i uzeo redovničko ime Albert, a 1888. položio je zavjete kao franjevac trećoredac. Tada je utemeljio kongregaciju Braće Trećeg reda svetog Franje, poznatih i kao Sluge siromaha ili Siva braća (po boji svoje odjeće) ili albertinci (Zgromadzenie Braci Albertynów Trzeciego Zakonu Regularnego Świętego Franciszka Serafickiego Posługujących Ubogim). Tri godine nakon toga, 1891, osnovao je s blaženom Marijom Jabłońskom, sestrom Bernardynom, i ženski ogranak te družbe, Sive sestre ili albertinke, koje su se posvetile brizi za napuštene žene i djecu. Organizirao je skloništa za siromahe, kuće za invalide i neizlječive bolesnike, a sestre je slao na rad u vojne bolnice.
Osnivao je pučke kuhinje za siromahe te vrtiće i sirotišta za nezbrinutu djecu i mladež. Dijelio je kruh i odjeću siromasima, a beskućnicima pružao krov nad glavom. Zdravim siromasima i beskućnicima nalazio je posao i pomagao im da se vrate u društveni život. Nije vodio brigu samo za tjelesne potrebe nevoljnika nego i za njihove duše. Do kraja života otvorio je 21 samostan. Iscrpljen i istrošen mnogim naporima, brat Albert je preminuo na sam Božić, 25. prosinca 1916, u Krakowu. Na vječni počinak ispratilo ga je mnoštvo vjernika te najugledniji predstavnici građanskih i crkvenih vlasti. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 22. lipnja 1983. u Krakowu, a svetim 12. listopada 1989. u Rimu. Veliki Karol Wojtyła napisao je izvrsnu dramu „Brat našega Boga“ („Brat naszego Boga“, 1944-1950), posvećenu životu i djelu Alberta Chmielowskog. Ta drama je 1990. s uspjehom izvedena i u Hrvatskoj (redatelj i producent Jakov Sedlar), a 1997. je ekranizirana u režiji Krzysztofa Zanussija. Sveti Albert Chmielowski zaštitnik je biskupije Sosnowiec te mnogih škola, društava, župa, crkava i kapela diljem Poljske i svijeta. Njegovi albertinci i albertinke i danas uspješno djeluju u Poljskoj, Ukrajini, Rusiji, Italiji, Vatikanu, SAD-u, Boliviji i Argentini.
Tekst: župa.jastrebarsko
