Program uživo

Slušajte odmah

Moj dar za Radio Mariju

Saznajte više

Svetac dana

Saznajte više

gorski gimnazija 2

Pomoćni biskup Zagrebački mons. Mijo Gorski obišao je u ponedjeljak 5. listopada 2020. godine obnovljene prostore Međubiskupijskog dječačkog sjemeništa i Nadbiskupske klasične gimnazije na Šalati oštećene u potresu koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka ove godine. U pratnji biskupa Gorskog bio je preč. Ivica Budinšćak, ravnatelj Ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika kojemu je povjereno vodstvo obnove ovih ustanova.

Biskupa Gorskog kroz novoobnovljene prostore Mađubiskupijskog dječačkog sjemeništa na Šalati proveo je uz preč. Budinšćaka, rektor preč. Matija Pavlaković koji je pozdravljajući biskupa Gorskog istaknuo kako je unatoč zahtjevnim radovim i kratkoći vremena učinjeno sve kako bi sjemenišna zajednica koja broji 23 sjemeništarca i tri odgojitelja mogla nesmetano živjeti. Zahvalio je zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću na brizi koju pokazuje sjemenišnoj zajednici naglasivši da je s ovom obnovom ne samo omogućen nesmetan život i djelovanje Sjemeništa, nego je on poboljšan u kvalitativnom smislu.

„Sjemenište je ovom obnovom dobilo kvalitetan i siguran životni prostor za život i rad čemu će doprinijeti i činjenica da su ovom obnovom i popratni sadržaji koji su prije potresa bili dislocirani, poput kuhinje i praonice, smješteni u istoj zgradi“, rekao je preč. Pavlaković.

Nakon obilaska Sjemeništa, biskup Gorski je obišao i novouređene prostore Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu u pratnji ravnateljice gospođe Ljube Duvnjak koja je izrazila zahvalnost na brzoj i učinkovitoj obnovi kojom su prostori za djelatnike i učenike gimnazije dovedeni do razine kvalitetnog i sigurnog smještaja za nesmetan i kvalitetan daljnji rad.

Na završetku obilaska, biskup Gorski je izrazio zadovoljstvo učinjenim u ovim izazovnim vremenima: „Prostori su pripremljeni za svoju funkciju i sigurni, a ovom obnovom dovedeni i u kvalitetnije stanje koje će život i rad, kako sjemenišne tako i gimnazijske zajednice, učiniti boljim i ugodnijim. Zasigurno, cijeli 'šalatski kompleks' u budućnosti čeka ozbiljna, dobro osmišljena obnova i rekonstrukcija, no dok se ne steknu uvjeti za jedan takav kompleksan i financijski izrazito skup zahvat, naše dvije zajednice, sjemenišna i gimnazijska mogu kvalitetno i dobro funkcionirati što je u ovim okolnostima najvažnije.“

gorski gimnazija 1

Nadalje, biskup Gorski je istaknuo kako je potres ostavio velike posljedice u životima ljudi, ne samo materijalne, nego i duhovne kojih kao društvo nismo dovoljno svjesni. „U društvu se prebrzo zaboravilo na one koji su najviše stradali. Kao da je to sve već iza nas. No, nije. Dodamo li tome opasnosti i posljedice pandemije COVID-a 19, pred društvom i Crkvom su veliki izazovi, ne samo materijalne, nego i one duhovne obnove bez koje ni jedna materijalna obnova neće imati neki veći efekt. Zgrada se može brzo ponovno izgraditi, napukline zapuniti, no čovjek, njegova duša ranjena osjećajem ostavljenosti, ne brige, pritisnuta nesigurnošću, strahom za sutra sebe i svojih najbližih traži puno više. Traži djelotvornu ljubav, blizinu, solidarnost, pravednost svih. Teret materijalne obnove nakon potresa ne može i ne smije nositi pojedinac sam, ili pojedine zajednice, nego to možemo učiniti samo zajedničkim snagama pojedinaca i svih institucija u društvu“, istaknuo je biskup Gorski.

Na kraju susreta, zahvaljujući svima uključenima u ove zahtjevne projekte obnove sjemenišnih i gimnazijskih prostora na čelu s preč. Budinšćakom, biskup Gorski je istaknuo kako ga jedna činjenica u ovim izazovnim vremenima posebno veseli: „Kada sam nakon potresa obilazio naše vjernike svjedočio sam zadivljujućim primjerima zajedništva, solidarnosti, brige i djelotvorne ljubavi. To je ono što nam je najpotrebnije i što moramo njegovati, kako u našim obiteljima, župnim zajednicama, tako i u cijelom društvu. To je još jedan Božji dar koji potvrđuje istinu vjere da potres, nedaća, zlo nemaju zadnju riječ nad čovjekom i poviješću, nego Bog. A taj Bog nije neki daleki i nezainteresiran za čovjeka i njegov život, nego prisutan, dobri Otac koji svakoga čovjeka poziva da mu bude suradnik.“

Zahvalu tvrtkama, njihovim djelatnicima, inženjerima i nadzornicima u ovim zahtjevnim procesima obnove izrazio je i preč. Budinšćak naglasivši posebno njihovu spremnost da prihvate tako zahtjevne projekte s obzirom na specifičnost oštećenja i kratkoću vremena u kojem je sve to trebalo izvesti kako bi sjemenište i gimnazija mogli započeti život i rad u novoj sjemenišnoj, odnosno školskoj godini.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

18:30 Svetac dana - sv. Barbara
18:35 Glazba
18:50 Hrvatski program Radio Vatikana
19:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveta Marija - Gospa od Čudotvorne medaljice

Sveta Marija - Gospa od Čudotvorne medaljice    Sveta Katarina Labouré (Fain-lès-Moutiers, Francuska, 2.svibnja 1806- - 31.prosinca 1876.).) – redovnica...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2020
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31
Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Jordanovac 110

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 2327000

Program: +385 1 2327777

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.