kanonik3U zagrebačkoj katedrali u petak 14. kolovoza 2020. godine mons. Zlatko Koren ustoličen je za kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog.

Obred ustoličenja novog kanonika održan je u kapelici sakristije zagrebačke katedrale u prisutnosti članova Prvostolnog kaptola zagrebačkog, na čelu s Velikim prepozitom Prvostolnog kaptola pomoćnim biskupom zagrebačkim mons. Ivanom Šaškom, i članova Zbora prebendara Prvostolne crkve.Na početku obreda ustoličenja kanonik lektor mons. Stjepan Večković pročitao je dekret zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića kojim se mons. Koren imenuje novim članom Prvostolnog kaptola zagrebačkog kao kanonik magistar. Novi kanonik mons. Koren zatim je pročitao ispovijest vjere te položio kanoničku zakletvu, a potom i obukao korsko ruho kanoničke službe u čemu su mu, po tradiciji, pomogli kanonici svjedoci mons. Zvonimir Sekelj i mons. Josip Oslić.

U drugom dijelu obreda ustoličenja kanonik kantor mons. Stjepan Kožul, koji je i predvodio obred ustoličenja novog kanonika, pročitao je životopis mons. Korena, nakon čega je Veliki prepozit Prvostolnog kaptola pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško novoustoličenom kanoniku stavio oko vrata kanonički križ pektoral.
Na kraju obreda kanoničkog ustoličenja mons. Koren zahvalio je kardinalu Josipu Bozaniću na imenovanju među članove drevne ustanove Zagrebačke Crkve.

Mons. Koren zahvalio se i svim kanonicima na čelu s Velikim prepozitom mons. Šaškom na iskazanom povjerenju i podršci u početku nove službe. U svom zahvalnom govoru novi je kanonik mons. Koren istaknuo radost što će svojim kanoničkim služenjem moći doprinijeti pastoralnom radu i životu katedrale te čitave Zagrebačke nadbiskupije u ovom razdoblju poslije razornog potresa i stradanja prvostolnice.

kanonik

Životopis mons. Zlatka Korena:

Rodio se 16. ožujka 1967. u župi Sv. Nikole Tavelića na Kustošiji u Zagrebu od roditelja Vinka i Marije rođene Polić (+18.02.2009.). Iz obiteljskog doma polazi osmogodišnju i srednju upravnu školu do 1987. godine. Upisuje Pravni fakultet i potom polazi na odsluženje vojnog roka, a od 1989. godine polazi Nadbiskupsko bogoslovno sjemenište i studij na KBF-u u Zagrebu.

Nadbiskup zagrebački i kardinal Franjo Kuharić zaredio ga je za svećenika, 25. lipnja 1995., te je imao Mladu misu u rodnoj župi na Kustošiji. Po dvije godine vršio je službu župnog vikara u tri župe: u župi Sv. Terezije u Bjelovaru od 10. kolovoza 1995.; u župi Sv. Petra u Zagrebu od 30. srpnja 1997. i župi Presvetog Trojstva u Svetoj Nedjelji od 14. srpnja 1999. Ondje su uspostavljene dvoje nove župe: Kerestinec, te Bestovje-Novaki-Rakitje, pa je tijekom tri godine bio njihov upravitelj, od 2001. do 2004. godine.Nakon devet godina svećeničke službe, u mjesecu lipnju 2004. godine imenovao ga je nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić rektorom Hrvatskog nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke i župnikom moderatorom u župi Uznesenja BDM u Mariji Bistrici. Ondje je od 2006. godine dekan Stubičkog dekanata; od 2010. godine član Prezbiterskog vijeća i od godine 2012. monsinjor. Povremeno je sa suradnicima vodio duhovnu skrb za neka župe u okolici.

Od mjeseca studenog 2016. župnik je župe Sv. Blaža u Zagrebu, te član Prezbiterskog vijeća u novom sazivu, Poslovnog odbora i Zbora savjetnika. Član je Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije održane 2017., dekan Gornjogradskog dekanata i član Povjerenstva Zagrebačke nadbiskupije za odnose s Gradom Zagrebom. Djelovao je i u Povjerenstvu za ekumenizam i dijalog (2011.-2019.) i povjerenik za pastoral braka i obitelji (2017.-2020.).

Na prijedlog zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na sjednici Prvostolnog kaptola održanoj 21. srpnja 2020., sukladno Statutu Prvostolnog kaptola, bilo je izraženo mišljenje članova u tajnom glasovanju, što je dopisom Prvostolnog kaptola istoga dana potvrđeno uzoritom Kardinalu, koji je izdao dekret imenovanja novom kanoniku mons. Zlatku Korenu, računajući u ovom razdoblju poslije razornog potresa i stradanja prvostolnice, kako piše u dekretu imenovanja, na njegovo „zalaganje glede djelomičnog otvaranja za bogoslužje i glede obnove naše katedrale”.

kanonik2Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

10:05 Vijesti iz Splitsko-makarske nadbiskupije - ur. i vod.: Zdravka Andrijašević
10:15 Glazba
10:30 Sedma u Duhu i s duhom – emsiija učenika VII. opće gimnazije u Zagrebu; ur. i vod.: Tihana Arbanas
11:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Danas je 124. rođendan Danice Širole - Tko je bila "hrvatska Mala Terezija"?

Danas je 124. rođendan Danice Širola. Tko je bila Danica? Djevojka, učiteljica, koja je silno željela stupiti u samostan. Rođena je u Karlovcu 18....

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.