Program uživo

Slušajte odmah

Moj dar za Radio Mariju

Saznajte više

Svetac dana

Saznajte više

U utorak, 30. lipnja u Dvorani sv. Ivana Pavla II. u Velikom Kaptolu održano predstavljanje knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995. s posebnim osvrtom na muslimansko-hrvatski sukob u BiH te popis ubijenih civila Hrvata u BiH i zarobljenih pripadnika HVO-a kao prilog istraživanju zločina srpskih i muslimanskih snaga nad Hrvatima u BiH. Knjigu su predstavili recenzentica Nika Pinter te autori general Zlatan Mijo Jelić i povjesničar Ante Nazor.

Sisak predstavljanje knjige biskup Kosic

Na početku se svima okupljenima obratio mons. biskup Vlado Košić koji je istaknuo zadovoljstvo predstavljanja knjige baš na području Sisačke biskupije koja je nažalost i sama trpila velika stradavanja tijekom Domovinskoga rata, a čemu je svjedočio i sam službujući u župi Hrastovica. Hrvatski narod pretrpio je veliku nepravdu, ali zahvaljujući prvenstveno braniteljima domovina je uspješno obranjena. Biskup je naglasio kako nije bila napadnuta samo Hrvatska, već i Bosna i Hercegovina te je istaknuo riječi Slobodana Prospera kako se Hrvatska branila na Drini, a ne Savi ili Uni. Svoj govor biskup je zaključio riječima kako Hrvati imaju jednu domovinu u dvije države.

Okupljenima se obratio i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekavši kako knjiga na znanstveno utemeljen način potvrđuje stradavanja Hrvata u Bosni i Hercegovini te se na taj način bori s brojnim neistinitim tezama s kojima je javnost nerijetko suočena. Smatra kako je ova knjiga dobar temelj za daljnja istraživanja koja će ova Vlada svakako nastaviti podupirati.

Predstavljanje knjige započela je Nika Pinter naglasivši kako je knjiga najvećim dijelom produkt dugogodišnjeg rada na terenu te kako joj cilj nije govoriti o brojevima, već imenima i prezimenima žrtava. Knjiga je dobar odgovor na medijsku blokadu kada je riječ o stradavanjima Hrvata u Bosni i Hercegovini te ulozi hrvatske vojske u ratu u Bosni. Naglasila je kako istina o hrvatskim žrtvama nije bila sveobuhvatno prikazana te da počinitelji zločina još uvijek nisu procesuirani. Hrvatskoj vojsci se pokušava etiketirati stvaranje mita o mudžahedinima u Bosni i Hercegovini, a svi dokazi i živi svjedoci upućuju na suprotno. Na kraju je zaključila kako se nada da će knjigu pročitati i oni koji nisu skloni činjenicama te kako u Bosni i Hercegovini cilj mora biti zajednički život svih naroda, a ne život jednih pored drugih.

Predstavljanje je nastavio general Zlatan Mijo Jelić poimence navodeći nazive sela u kojima su stradali brojni hrvatski civili, a što se neprestano zanemaruje i gotovo nigdje ne može čuti u medijskom prostoru. U tom kontekstu spominje selo Ravno, općinu Kupres, Lanište, općinu Stolac, Briševo, Odžak i mnoga druga, jednako kao i imena i prezimena žrtava.

Ističe kako je važno naglasiti da su brojni hrvatski civili nastradali i u sjevernozapadnom dijelo Bosne gdje nije bilo rata, niti hrvatske vojske. U Banja Luci, Prijedoru, Sanskom Mostu, Prnjavoru i drugim mjestima nastradalo je oko 650 civila. Zaključuje kako najviše boli činjenica što do danas nitko nije odgovarao za ove zločine te da ne samo da nema presuda, nego nema niti istraga unatoč živim svjedocima i njihovim svjedočenjima.

Predstavljanje je zaključio povjesničar Ante Nazor istaknuvši kako državu ne smijemo graditi prema standardima onih koji ju nisu htjeli. Valja jasno istaknuti kako je za rat odgovorno srpsko vodstvo, ali valja izbjegavati generaliziranja i u obzir treba uzeti činjenicu da su neki od pripadnika nacionalnih manjina sudjelovali u obrani domovine. Uistinu frustrira gomila lažnih informacija kojih se pojedini novinari ne želi odreći ni kada bivaju suočeni s činjenicama. Hrvatski je narod konstitutivan u Bosni i Hercegovini i na temelju toga ima pravo tražiti ravnopravnost. Međutim, broj Hrvata katolika u odnosu na vrijeme prije rata drastično je smanjen za čak 93%. Haški sud nije donio niti jednu pravovaljanu presudu te je potpuno pogrešno tumačio pojam generalske odgovornosti. Potpuno je neprihvatljiva teza suda o srpsko-hrvatskom dogovoru o podijeli Bosne, a o tome najbolje svjedoči ono što je hrvatska vojska učinila za obranu Bihaća. Zaključuje kako se povijest ne smije pisati na temelju presuda, već pravovaljanih izvora.

Sisak predstavljanje knjige 1

 

Na predavanju su još nazočili i generali Mladen Markač i Drago Matanović, gospođa Marijana Petir, Dario Kordić, dožupan Ivan Celjak, Miro Kovač, generalni vikar Marko Cvitkušić te ostali uzvanici.

 

Sisačka biskupija

Radio Marija

06:15 Nakane Apostolata molitve; Krunica - žalosna otajstva
06:40 Glazba
06:45 "Riječ o Riječi" - duhovni poticaji za svaki dan
07:00 Prijenos svete mise iz samostana sestara franjevki od Bezgrešnog začeća u Zagrebu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

ISPOVIJEST VJERE HRVATA KATOLIKA  

  Čvrsto vjerujem u Boga Oca, i Sina i Duha Svetoga. Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2020
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31
Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Jordanovac 110

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 2327000

Program: +385 1 2327777

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.