Program uživo

Slušajte odmah

Moj dar za Radio Mariju

Saznajte više

Svetac dana

Saznajte više

Devetnica sv Dujmu

„Hrabro ići putem Kristovih mučenika“

Sedmoga dana devetnice sv. Dujmu, u ponedjeljak 4. svibnja, euharistijsko slavlje u splitskoj prvostolnici predvodio je kancelar Splitsko-makarske nadbiskupije don Ratomir Vukorepa. U koncelebraciji su bili katedralni župnik don Tomislav Ćubelić i župni pomoćnik don Ante Mateljan. Misno slavlje je pjevanjem uveličao Zbor bogoslova pod ravnanjem maestra don Šime Marovića uz orguljašku pratnju maestra don Ivana Urlića.
„U jučerašnjem čitanju smo mogli čuti kako je nakon Petrova govora oko tri tisuće ljudi zaželjelo postati kršćanima. Ti prvi kršćani uglavnom su bili Židovi koji su prihvatili naučavanje Petra i drugih apostola. Mnogi su od njih već bili Isusovi učenici i imali su tu privilegiju da od samoga Krista čuju sve ono što mi danas čitamo u evanđeljima“, rekao je don Ratomir u uvodnom dijelu homilije, dodavši kako su kršćanima, osim židova koji su primili krštenje, željeli postati i ljudi iz drugih naroda i kultura. „Današnja biblijska čitanja nam govore o tome. Petar ima neobično viđenje kojim mu Gospodin želi pokazati da je Nebesko Kraljevstvo otvoreno za sve ljude, da nema naroda, plemena ili jezika koji bi bilo neprikladan za ulazak raj“, nastavio je.
Pojasnio je kako je Petar riskirao svoj dobar glas ulazeći u Kornelijevu kuću „jer pravovjerni Židov nije imao što tražiti u kući jednog poganina“. „Zato su mu, kad su to čuli drugi apostoli i članovi Crkve, prigovarali. Petar im je protumačio da je to krštenje zapravo bila Kristova nakana i njegovo djelo“, ustvrdio je, istaknuvši kako su članovi prve Crkve shvatili da su pozvani istinitu priču o Kristovoj ljubavi donijeti svakom čovjeku. „No, vrlo brzo su počeli biti mete napada: s jedne strane od Židova koji su ih smatrali otpadnicima, a s druge strane od pogana koji su u njihovom nauku vidjeli političku prijetnju. U svakom slučaju: biti kršćaninom postalo je opasno po život. Ali, samo ovaj zemaljski“, poručio je.
Istaknuo je i kako su mnogi kršćani kroz povijest davanjem zemaljskog života željeli pokazati svoju vjeru u život vječni, kazavši kako se slavna Tertulijanova izreka o „krvi mučenika koja postaje sjeme novih kršćana“ očituje i u mučeništvu sv. Dujma.
Rekavši kako „život po evanđeoskim načelima obvezuje nas vjernike jednako kao što je obvezivao i prve kršćane te kako Crkvi i danas trebaju svjedoci vjere“, don Ratomir je ustvrdio: „Vidimo da se u svijetu malo toga promijenilo od Dujmova vremena. Iako je tehnološki napredak itekako izmijenio način našega života, one temeljne vrijednosti ostale su iste. Osim toga, i danas među nama ima i 'Židova' i 'pogana' koji se protive Kristovoj Crkvi, ali među njima je mnogo onih kojima smo upravo mi, ja i ti, pozvani primjerom svoga života hrabro i odvažno dokazati svoju vjeru. Pa, ako treba, i do kraja – kao mučenici“.
Govoreći o tome kako postati boljim čovjekom, vjernikom i svjedokom, don Ratomir je vjernike potaknuo da uzore traže u liječnicima, svećenicima, medicinskom osoblju i svim ljudima koji su u vremenu koronavirusa bili spremni napustiti svoju ugodu i zdravlje zbog stavljanja u službu bližnjemu.
„Promotrimo najveći i temeljni primjer koji nam je dao naš Spasitelj – Isus Krist. Govoreći o sebi kao Dobrom Pastiru, naglašava da je spreman i umrijeti za svoje ovce. I to nisu bile samo riječi, nego i djela. On je razlog zbog kojega su i Petar, a vjerojatno i Kornelije iz današnjega čitanja, dali svoje živote. Krist je hrabrio i svetoga Dujma i sve kršćanske mučenike kroz povijest kako bi se neustrašivo borili za njegovu Crkvu. Budemo li išli njihovim stopama, neće nam biti lako. Često ćemo doživljavati ismijavanje, prijezir, uvrede, a možda i napade. Ali, vjernik zna da je Krist njegov Pastir, da je u Njegovom ovčinjaku, da ga nitko i ništa ne može istrgnuti iz Njegova milosrdnog zagrljaja“, konstatirao je, poručivši „kako nas, bez obzira na naše strahove od neuspjeha, Bog nikad ne napušta“.
„Stoga je svrha našega kršćanskoga života: pokušati stopiti svoju vjeru sa svojim riječima i djelima – živjeti i raditi kao vjernici, svatko u svome poslanju i zanimanju. Tako ćemo biti svjedoci Božje ljubavi drugima te postati sjeme i pupovi novih Kristovih stabljika“, zaključio je.
Na kraju euharistijskog slavlja su otpjevane pohvale u čast sv. Dujma.

Splitsko-makarska nadbiskupija

Datum 5.5.2020.

Radio Marija

21:01 Hodaj uza me i budi mi prijatelj – tema: „Što slušaju mladi?“, gošće: Ružica i Maja Nedić; ur. i vod.: Ines Sosa Meštrović
22:00 Najava sutrašnjeg programa
22:05 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

ISPOVIJEST VJERE HRVATA KATOLIKA  

  Čvrsto vjerujem u Boga Oca, i Sina i Duha Svetoga. Životom želim potvrditi svoj krsni savez s Bogom i tako obnoviti sveti pradjedovski zavjet vjere u Isusa...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2020
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31
Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Jordanovac 110

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 2327000

Program: +385 1 2327777

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.