IMG 0938 2

U liturgijskoj knjizi koja sadrži molitvene tekstove i upute za misu (zvan Misal, a nekad sakramental), precizno se objašnjava red euharistijskog slavlja počevši od službe riječi pa do euharistijske službe. Posljednji dio službe riječi je ono što se naziva molitva vjernika ili sveopća molitva. Ali, kao posljednji dio, korisno ju je smatrati i osovinom koja nam omogućuje okretanje prema sljedećem dijelu.

Biskup ili prezbiter predsjeda ovim obrednim trenutkom uvodom i pozivom narodu na molitvu. On je Kristov sakrament na čelu svoje Crkve. Krist vodi svoj narod u molitvi. To je pokret zajednice prema Bogu Ocu. Krist stoji u sredini. Naš hod prema Ocu je po Njemu. Tada đakon ili druga osoba izgovara određene molitve u ime zajednice i zajednica dodaje svoj glas svakoj od njih. Može biti učinkovitije ako se ove molbenice pjevaju, ali, pjevane ili ne, niz molbi stvara pulsirajući ritam dok Crkva vapi u svojim potrebama pred nebeskim Ocem.

Nazivaju se molitvama vjernika (vjernik je tehnički izraz koji je tradicija koristila za krštenike) jer je odgovornost krštenih, koji žive u svijetu, da u molitvi prikažu pred Bogom potrebe Crkve i cijelog svijeta. To je njihov život u svijetu, prosvijetljen i nadahnut onim što su danas čuli u Božjoj riječi, koja im daje znanje za što moliti. Molitve se nazivaju i općim nakanama ili ponekad sveopćom molitvom kako bi se ukazalo na smjer u kojem treba ići naša molitva. Ove molbe trebaju biti vrlo općenite. Pojedinci se mogu moliti za svoje posebne potrebe u tišini svog srca. Ovdje Crkva daje glas svom odnosu sa cijelim svijetom.

Opisujući dvostruko kretanje liturgije, primijetili smo da se Bog ne obraća svijetu nejasno, već kroz Crkvu. Ona postoji zbog ljubavi prema svijetu i u ime cijelog svijeta obraća se Bogu. Stoga je u ovom trenutku liturgijskog slavlja kretnja liturgije kao odgovor na Božju riječ od strane Crkve i iz ljubavi prema svijetu. Ova uloga Crkve izražena je u ovoj molitvi. Biskup, koji poziva vjernike da izraze molitvu, obredni je izraz - otajstvo - Krista koji je svome tijelu povjerio odgovornost u svijetu. Svojim nas je primjerom Krist naučio o čemu i o kome se moramo brinuti. Sad od nas očekuje srce i um poput svojeg. To nije ništa drugo nego dijeljenje s nama Njegove svećeničke uloge zagovaranja za svijet. Nakon što izrazimo svoje potrebe, On će ih sam prikupiti i učiniti svojima, na isti način na koji će biskup i zaključiti molitvu: „Po Kristu, Gospodinu našem“.

Želim inzistirati na širini koju bi ove molitve trebale imati. Ako neke zajednice ne mogu smisliti molitve koje nadilaze vlastite granice i interese, izražen je uski smisao Crkve. U zajednici koja odražava prošireno Kristovo srce, molimo se prije svega za Crkvu, ali za Crkvu kako bi bila sveta i Bogu prihvatljiva i sakrament spasenja za svijet. I tada molimo za svijet, prije svega kako bi svijet mogao spoznati spasenje ponuđeno u Kristu i, ukratko, da se patnja i napor ublaže i da se isprave nepravde. Molimo se uzimajući u obzir Božje namjere prema svijetu, tj. da se „svi ljudi spasu i dođu do spoznaje istine“ (1 Tim 2,4). Drugim riječima, molimo se znajući da Bog želi da se svi narodi svijeta okupe oko euharistijskog stola oko kojeg smo sada okupljeni. I stoga, budući da imamo privilegiju tamo moliti i govoriti, što god tamo primimo, morat ćemo učiniti u njihovo ime.

U sljedećem dijelu liturgije, na početku euharistijske liturgije, vjernici će prinijeti darove kruha i vina, kao i ostale darove, te će ih u procesiji nositi svećeniku. O svemu tome moći ćemo opširno razmatrati. Ali sad, uzimajući u obzir molitve vjernika kao temeljne, možemo reći da će sve što za sada molimo biti doneseno zajedno s kruhom i vinom i predano u Kristove ruke da se preobrazi. Crkva predstavlja sebe i svijet i moli za preobrazbu.

Stoga se drugi glavni dio mise naziva euharistijskom službom koja je podijeljena u nekoliko dijelova: priprema oltara i prinosa, euharistijska molitva i obred pričesti. O tome će biti više riječi u sljedeća tri poglavlja. Već se puno toga dogodilo, ali sada se događa puno više - nevjerojatno više.


___________________________________
Prilozi (preuzeto sa: glazba.biskupija-varazdinska.hr):
1. Sveopća molitva vjernika (opći obrazac)
2. Zazivi sveopće molitve vjernika

Foto: Te Deum, 2021.

Knjigu prevodi vlč. mr. Tomislav Hačko, a prijevod se objavljuje uz dozvolu autora i izdavača Gracewing Publishing.

 

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

22:00 Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u kapelici Radio Marije u Zagrebu - klanjanje animiraju članovi bratstva muževa katolika „Muževni budite“
00:00 Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu u kapelici Radio Marije u Zagrebu - klanjanje animiraju članovi bratstva muževa katolika „Muževni budite“
06:00 Sveta misa - prijenos iz kapele Radio Marije u Zagrebu; misno slavlje predvodi p. Stjepan Fridl
06:30 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Hodočašće kroz došašće s našim misionarima - razmatranje za 3.12.2021.

 AUTOR RAZMATRANJA: fra Ivica Perić   Dragi slušatelji Radio Marije! Razmišljamo o slijepim osobama koje je Isus ozdravio od njihove sljepoće, a u...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2021
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.