Mons Giorgia Lingue

Apostolski nuncij u RH mons. Giorgio Lingua 23. i 24. svibnja pohodio je župe Kupske doline. Bio je ovo prvi apostolski pohod mons. Lingue Riječkoj nadbiskupiji i Primorsko-goranskoj županiji. U Brodu na Kupi nuncija su dočekali riječki nadbiskup Ivan Devčić, državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, župnik vlč. Josip Tomić, gradonačelnici, načelnici i predstavnici MO Delnica, Čabra, Skrada i Broda na Kupi te vjernici župa Kupske doline. Tijekom pohoda župama Kupske doline apostolski nuncij sa zanimanjem je razgovarao o demografskoj slici goranskog kraja. “Pričali su mi o demografskom problemu, ali uvjeren sam da nas ova velika pandemija kroz koju prolazimo, uči o mnogim stvarima. Između ostaloga i o tome da možemo raditi na daljinu. Mislim da to može pomoći mladima da pronađu načine kako ostati na ovom području i u ovoj prekrasnoj prirodi i odavde obnavljati svoje poslove.”

O važnosti apostolskog pohoda mons. Lingue Gorskom kotaru i župama Kupske doline riječki nadbiskup mons. dr. Ivan Devčić poručio je da je pohod apostolskog nuncija važan za ovo područje Riječke nadbiskupije koje zahtjeva izuzetnu skrb, ne samo pastoralnu od strane Crkve, nego i od strane državne i lokalne vlasti. “Kao nadbiskup trudim se pomoći da Crkva sa svojim vjernicima ovdje može normalno funkcionirati. Potrebna je obnova na mnogim objektima, a s obzirom na veliki teritorij i broj župa, nedostaje nam i svećenika. Nije lako u Gorskom kotaru, ali je lijepo jer Gorski kotar je svojevrsan raj na zemlji”, poručio je riječki nadbiskup. Upravitelj župa Kupske doline vlč. Josip Tomić kazao je da je u skladu s geslom pape Franje da Crkva mora izaći na periferije, mons. Lingua upravo to učinio. Ove župe su zbog svoje geografske izoliranosti na određen način zapostavljene od Crkve i države, te je pohod apostolskog nuncija od velikog značaja za ohrabrenje ljudi ovoga kraja i živu Crkvu koju oni čine.

Uvjeren sam da nije slučajno da je apostolski nuncij za svoj prvi pohod Riječkoj nadbiskupiji i Primorsko-goranskoj županiji odabrao baš naš divni Gorski kotar, zeleno srce Hrvatske i na tome mu zahvaljujemo, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina. Istaknuo je važnost žive Crkva u zajednici, osobito u manjim mjestima kakva su u Kupskoj dolini, kao i dobru suradnju PGŽ i Riječke nadbiskupije. Ona se ne zaustavlja samo na obnovama vjerskih objekata, nego je prisutna u zajedničkim projektima poput riječkog hospicija i Doma za dementne, poručio je Komadina i izrazio zahvalnost mons. dr. Devčiću i Riječkoj nadbiskupiji na dosadašnjoj izvrsnoj suradnji. Također, prigodne riječi apostolskom nunciju uputili su državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava Majda Burić, zatim gradonačelnik Grada Delnica Ivica Knežević, gradonačelnik Grada Čabra Kristijan Rajšel, načelnik Općine Skrad Damir Grgurić i predsjednik Mjesnog odbora Brod na Kupi Davorin Klobučar.

Nakon Broda na Kupi, apostolski nuncij 23. svibnja pohodio je Kuželj, Turke, Gašparce, Hrvatsko i Plešce, a 24. svibnja slavio misu u župnoj crkvi u Turkima čime je proslavljen župni blagdan Našašća Svetog Križa i završetak prve faze radova na obnovi župne crkve. Koncelebrirali su domaći sinovi, mons. Marijan Ožura, rodom iz Hrvatskog i vlč. Kristijan Malnar, rodom iz Turki, kao i tajnik Apostolske nuncijature, mons. Janusz Błachowiak. Na početku propovijedi mons. Lingua je kazao kako je prvi poziv za pohod nekoj župi nakon preuzimanja dužnosti došao upravo iz Župe Turke, čemu se rado odazvao kako bi župljanima zahvalio na njihovu radu i trudu za obnovu žive Crkve kao i crkvenih objekata. U propovijedi je istaknuo je nekoliko značenja križa – onog Kristovog i onih osobnih križeva. Na kraju misnog slavlja, upravitelj župe vlč. Josip Tomić, zahvalio je nunciju na služenju mise kao i riječima ohrabrenja župljanima i hodočasnicima iz župa: Kuželj, Brod na Kupi, Delnice, Čabar, Plešce, Prezid, Tršće, Gerovo i Zlobin. Također, zahvalio je svim darovateljima, osobito Gradu Delnicama i Primorsko-goranskoj županiji te svim župljanima koji su poduzeli sve da proslava protekne dostojanstveno i svečano. Na osobit način zahvalio je župljanima Župe Plešce, župnom pjevačkom zboru Župe Plešce i čitačima iz Plešci i Kuželja.

Datum 25.5.2020.

Radio Marija

23:10 Glazba
23:15 "Riječ o riječi" - duhovni poticaji za svaki dan
23:20 Glazba
23:30 Hrvatski program Radio Vatikana

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 1956
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.