val4

Preč. dr. Grbac: "Neka nam sv. Valentin pomogne u krizi autentične ljubavi"

U Župi sv. Kuzme i Damjana u Kašteliru, mjestu Porečkog dekanata, uz župne patrone od davnina se svečano slavi i blagdan sv. Valentina. Ove je godine u ponedjeljak, 14. veljače, misno slavlje tom prigodom predvodio preč. prof. dr. sc. Josip Grbac, dekan Umaškog dekanata i župnik Umaga. Koncelebrirali su: generalni vikar Porečke i Pulske biskupije mons. Vilim Grbac, porečki dekan i župnik preč. Milan Zgrablić, župnik Tara vlč. Ivan Princ, župnik Svetog Lovreča vlč. Bartosz Pawlik, župnik Baderne vlč. Ivan Kramar, župnik Višnjana vlč. Carol Homieja, župnik Funtane vlč. Ivan Butković te župnik domaćin Želimir vlč. Bagavac.

Predslavitelj je na početku homilije čestitao okupljenim mještanima suzaštitnika. Osvrnuo se potom na pomodarsku praksu definiranja sv. Valentina zaštitnikom zaljubljenih te je napomenuo da bi si kršćani trebali više posvijestiti činjenicu da je on bio mučenik. „Apsurdno je iz naših svetaca, mučenika stvarati predmete neke turističke propagande“, naglasio je dr. Grbac te nastavio, „papa Benedikt je to osjetio kada je taj dan proglasio Danom braka i njega zaštitnikom bračne ljubavi“. Dvoje zaljubljenih su obično dosta samo sebi, no potreba za zaštitom odozgor javlja se kada se tu zaljubljenost mora pretvoriti u ljubav, iz jedne površine etape zaljubljenosti preći u odnos odgovorne i životne ljubavi. To je jedna od najvećih kriza Crkve danas. Nije pitanje što nam manje ljudi dolazi u Crkvu, što imamo manje svećenika, problem je što imamo malo mladih ljudi koji su spremni reći „da“ zauvijek, to je najveća kriza naših župa. Ljubav je posvuda, postoji inflacija ljubavi, ali gotovo nikada je ne spajamo s riječju odgovornost, ili „ne daj Bože“ s riječju žrtva“, naglasio je propovjednik. Naveo je nadalje primjer zaručnika kojima je održao poduku, zbog određene sumnje pitao ih je nasamo o ljubavi, dobivši poražavajući odgovor „Dok traje.“ „Od osamdesetak krštenja u župi tokom prošle godine tek jedna trećina djece potječe iz kršćanski sklopljenih brakova, druga trećina iz civilno sklopljenih brakova a treća trećina iz veza, 'dok traje, traje'“, ispričao je dr. Grbac.


„Isto vrijedi i za ljubav prema Bogu, zbog nje je sv. Valentin pošao u smrt. Kad bi samo zrno takve spremnosti imali današnji ljudi koji se vole, ozbiljno bi shvaćali tu svoju ljubav. Ja mislim da je to najvažnija poruka svetog Valentina koju mi danas moramo naglašavati jer nitko drugi neće. Jesmo li spremni na žrtvu u ime ljubavi? Ili ostaje samo jedna jeftina emocija, 'dok traje'. Ponavljam, zaljubljenost ne treba zaštitu, ljubav kao odgovornost treba potporu, treba zaštitu i to najviše onu odozgor. Jedno je emocija, a ovo poslije to je ratio, to je razum. Vjera nije samo molitva, nije sv. Valentin mučen jer je molio, on je umro zato jer je htio živjeti onako kako mu vjera nalaže“, rekao je propovjednik. „Možda najveći raskol između vjere i života događa se na području ljubavi, braka, na području ljubavi muškarca i žene. To je bilo nekada pametno – Valentin zaštitnik zaljubljenih. Zašto? Da se je u našem selu nekada netko rastavio to bi bio skandal, a danas je to normalno. Kad su se dvoje zaljubili, voljeli su se, možda se i nisu toliko ni voljeti, ali morali su se vjenčati, i njima je trebala jedna zaštita. Ali, danas se je situacija promijenila i moramo sv. Valentina častiti iz nekih mnogo, mnogo ozbiljnijih razloga. Postoji zaljubljenost, zaruke, brak, ali ne postoji život u skladu s kršćanskim vrijednostima. Živimo protiv života, protiv odgovornosti, protiv žrtve. Sveti Ivan Pavao II. je napisao „njih dvoje u braku, ako se ne vole istinskom ljubavlju, nema šanse da uspiju poštivati ona osnovna pravila koja nalaže kršćanska vjera“, citirao je dr. Grbac te nastavio „zato je Valentin zaštitnik ljubavi, zbog onoga što slijedi“.

„Molimo današnjeg sveca da nam pomogne u nadvladavanju teške krize kršćanskog braka, teške krize vjernosti, teške krize otvorenosti životu. Jednom riječju, da nam pomogne u toj krizi autentične ljubavi. To neće učiniti turističke agencije, zato smo mi tu, da osvijetlimo taj lik sveca iz jedne sasvim druge perspektive“, zaključio je propovjednik.

Nakon misnog slavlja uslijedila je tradicionalna procesija po mjestu s kipom sv. Valentina.

(Txt: G. Krizman, Foto: D. Fattorich, P. Ružić) - Tiskovni Ured Porečko-Pulske Biskupije

Radio Marija

10:15 Glazba
10:30 Sedma u Duhu i s duhom – emsiija učenika VII. opće gimnazije u Zagrebu; ur. i vod.: Tihana Arbanas
11:15 Glazba
11:35 Virovitička panorama - ur. i vod.: Božidar Biondić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Danas je 124. rođendan Danice Širole - Tko je bila "hrvatska Mala Terezija"?

Danas je 124. rođendan Danice Širola. Tko je bila Danica? Djevojka, učiteljica, koja je silno željela stupiti u samostan. Rođena je u Karlovcu 18....

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.