Promišljajući o svetome Josipu kao zaštitniku sretne smrti, papa Franjo je u svojoj katehezi na općoj audijenciji pozvao kršćane neka se suoče sa smrću s vjerom u uskrsnuće, ističući kako kršćanska vjera nije način istjerivanja straha od smrti, već nam pomaže da se s njom suočimo.

U sklopu svoje kateheze na općoj audijenciji, Papa se osvrnuo na raširenu pobožnost čašćenja svetoga Josipa kao zaštitnika sretne smrti – koja je proizašla iz misli da je umro uz Gospu i Isusa.

Po Josipu k Mariji, po Mariji k Isusu
Sveti Otac prisjetio se riječi pape Benedikta XV., koji je prije jednog stoljeća kazao kako po Josipu idemo izravno k Mariji, a po Mariji do izvora svake svetosti, Isusa. Benedikt XV. poticao je pobožnosti i čašćenje svetoga Josipa, pogotovo kao zaštitnika umirućih.

Kultura „dobrog osjećanja“
Naš odnos prema smrti nikada nije u odnosu na prošlosti, već na budućnosti, napomenuo je Papa, ističući kako neki ljudi misle da je ovakav jezik i tema „nasljeđe prošlosti“. Štoviše, tzv. kultura „dobrog osjećanja“ pokušava ukloniti stvarnost smrti, no pandemija ju je ponovno dovela u fokus na dramatičan način: mnogo je naših braće i sestara izgubilo najmilije, a da im nisu mogli biti blizu te smrt tako postaje teža za prihvatiti i procesuirati.

Na sve moguće načine pokušavamo odagnati pomisao o našoj konačnosti, zavaravajući se da vjerujemo kako možemo ukloniti moć smrti i rastjerati strah, primijetio je Papa. No kršćanska vjera nije način istjerivanja straha od smrti, već nam pomaže da se suočimo s njom.

Suočiti se sa smrti s vjerom u uskrsnuće
Samo vjerom u uskrsnuće možemo se suočiti s ponorom smrti, a da nas ne nadiđe strah, rekao je Papa, jer istinsko svjetlo koje rasvjetljava otajstvo smrti dolazi od Kristova uskrsnuća. U određenom smislu, razmišljanje o smrti prosvijetljenoj Kristovim otajstvom pomaže nam da na sav život gledamo novim očima.

Papa je isto tako savjetovao da se ne gomila isprazni imetak, imajući na umu našu smrtnost. Umjesto toga, ono što moramo akumulirati jest dobročinstvo, sposobnost dijeljenja, a ne da ostanemo ravnodušni prema tuđim potrebama.

Sveti Otac je potom podsjetio kako nam evanđelje govori da smrt dolazi poput lopova, unatoč tome koliko se trudimo držati njen dolazak pod kontrolom ili ju čak planirali. To je događaj s kojim moramo računati i prije kojeg moramo donositi odluke.

Koji je smisao svađanja s bratom, sa sestrom, upitao je Papa. Prije smrti, mnoga se pitanja svedu na veličinu. Dobro je umrijeti pomiren, bez ljutnje i žaljenja, naglasio je.

Dvije teme za promišljanje
Papa je kršćanima istaknuo dvije teme za promišljanje. Najprije, da se smrt ne može izbjeći, stoga nakon što smo učinili sve što je u ljudskoj moći da se bolesnog izliječi, nemoralno je baviti se uzaludnim liječenjem (usp. KKC, 2278).

Druga se tema odnosi na kvalitetu života umiruće osobe. Moramo biti zahvalni za svu pomoć koju medicina pruža kroz tzv. palijativnu skrb. Međutim, treba biti oprezan da se ta pomoć ne pomiješa s neprihvatljivim pomacima prema eutanaziji, kazao je Sveti Otac.

Ističući kako treba pratiti umiruće, ali ne provocirati smrt ili omogućiti potpomognuto samoubojstvo, Sveti Otac pozvao je na davanje prioriteta pravu na skrb i liječenje za sve, napose za slabe, starije i bolesne.

Starije osobe blago su čovječanstva
Nadalje, upozorio je na izoliranost i ubrzavanje smrti starijih osoba. Toliko se puta u određenom društvenom sloju vidi da starijima, zbog nedostatka sredstava, daju manje lijekova nego što bi im trebalo, a to je nehumano: to im ne pomaže, to ih brže tjera u smrt. A to nije ni ljudski ni kršćanski. Starije se osobe treba tretirati kao blago čovječanstva: oni su naša mudrost, naglasio je Papa, te dodao: milovanje starije osobe nosi istu nadu kao milovanje djeteta, jer početak i kraj života uvijek su otajstvo, otajstvo koje se mora poštovati, pratiti, paziti, voljeti.

Život je pravo, a ne smrt, koja se mora prihvatiti, a ne provoditi, kazao je, te dodao kako se to etičko načelo odnosi na sve, a ne samo na kršćane i vjernike.

Na kraju kateheze, Papa je zatražio zagovor svetoga Josipa kako bi nam pomogao živjeti otajstvo smrti na najbolji mogući način, jer je za kršćanina dobra smrt iskustvo milosrđa Božjeg, koje nam je blisko čak i u posljednjem trenutku našeg života. Katehezu je zaključio molitvom Zdravomarije za sve umiruće i ožalošćene.

Izvor: vaticannews.va

Foto: Santiago Mejía LC/cathopic.com