cq5dam.thumbnail.cropped.750.422 45221


Primivši u audijenciju Diplomatski zbor ovjerovljen pri Svetoj Stolici, papa Franjo se, među ostalim, osvrnuo na zdravstvene, gospodarske i društvene posljedice pandemije te potaknuo je na pronalaženje rješenja za beskonačne sukobe i za dobro migranata. Oni nisu roba za razmjenu, rekao je, razlika je između ograničenoga prihvata i potpunoga odbijanja
Pandemija i njezine posljedice na zdravstvenoj, društvenoj i gospodarskoj razini te pristup liječenju i cjepivima. Posrednički ratovi (proxy wars) i ratovi u Siriji, Jemenu, Ukrajini, Južnom Sudanu, kao i opasnost od poništavanja kulture i jednostranoga mišljenja, odgovornost u odgoju i nedostatak posla; briga o zajedničkom domu i fenomen migracija. Teme su to na koje se papa Franjo osvrnuo u dugom govoru Diplomatskom zboru ovjerovljenom pri Svetoj Stolici, upozoravajući na drame i nepravde te tražeći izglede za budućnost. Budućnost koja će – kako je rekao – biti prilika za razvijanje novih usluga i poduzeća, prilagođavanje već postojećih, povećanje pristupa pristojnom poslu i zauzimanje za poštovanje ljudskih prava te odgovarajućih razina plaće i socijalne zaštite.

Spomen na nuncija Giordana
Papa Franjo je zahvalio na sudjelovanju na tom – kako je rekao – godišnjem „obiteljskom susretu“ veleposlanicima koji predstavljaju 183 zemlje koje imaju diplomatske odnose sa Svetom Stolicom. Osvrnuvši se odmah na pandemiju bolesti COVID-19, spomenuo se nadbiskupa Alda Giordana, apostolskoga nuncija u Venezueli, koji je preminuo u Belgiji, 2. prosinca prošle godine.

Pandemija i cijepljenje
Pandemija i dalje primorava na društvenu izoliranost, donosi žrtve te još uvijek od svih zahtijeva znatan napor – rekao je Papa te ponovno istaknuo da je važno i dalje nastojati imunizirati stanovništvo što je prije moguće. To zahtijeva višestruko zauzimanje na osobnoj, političkoj i na razini cijele međunarodne zajednice. Ali, ponajviše na osobnoj razini – istaknuo je. Svi smo odgovorni za brigu o sebi i svojemu zdravlju, što također znači i poštovanje zdravlja onih koji su kraj nas – dodao je te upozorio na snažne ideološke protivnosti koje priječe mirnu kampanju cijepljenja.

Često dopuštamo da nam određuje ideologija trenutka, koja je pak često postavljena na neutemeljenim informacijama ili loše dokumentiranim činjenicama. (…) Međutim, upravo nam pandemija nameće jednu vrstu 'liječenja stvarnosti', koja zahtijeva da pogledamo problemu u lice te primijenimo odgovarajuća sredstva za njegovo rješavanje – istaknuo je Papa.

Cjepiva nisu čarobna sredstva za ozdravljenje – dodao je – ali su, uz terapije koje valja razviti, sigurno najrazumnije rješenje za sprječavanje bolesti. Rimski biskup stoga od politike traži da teži dobrobiti stanovništva kroz odluke o prevenciji i imunizaciji, u koje su uključeni i građani, kako bi se osjećali sudionici i odgovorni, te kako bi se izbjegla zbrka, nepovjerenje, društveni relativizam. Budući da je u velikim dijelovima svijeta pristup zdravstvenoj zaštiti još uvijek iluzija, Papa je potaknuo međunarodnu zajednicu da se zauzme kako bi cjelokupna svjetska populacija imala jednak pristup osnovnoj medicinskoj skrbi i cjepivima.

cq5dam.thumbnail.cropped.750.422 45221 1

Od Libanona do Cipra i Grčke
Prisjetivši se događaja, putovanja, audijencijā sa šefovima državā i vladā, koji su obilježili prošlu godinu, Papa se spomenuo Libanona, pritisnutoga gospodarskom i političkom krizom; putovanja u Irak, kolijevku civilizacije, čiji narod ima pravo ponovno otkriti dostojanstvo koje mu pripada te živjeti u miru. Potom se prisjetio hodočašća u Budimpeštu, povodom euharistijskoga kongresa, te u Slovačku, na Cipar i u Grčku. Govoreći upravo o tom posljednjem, Papa nije propustio spomenuti se dirljivoga susreta s migrantima na otoku Lezbosu.

U njihovim je očima umor od putovanja, strah od nesigurne budućnosti, žalost zbog najmilijih koje su ostavili i nostalgija za domovinom koju su bili primorani napustiti – rekao je. Pred tim licima ne možemo ostati ravnodušni i ne možemo se zakloniti iza zidova i bodljikavih žica pod izlikom zaštite sigurnosti ili načina života.

Migranti nisu tuđi problem
Stoga je papa Franjo istaknuo konkretne akcije za izbjeglice, ljude koji bježe iz Afganistana, kao i migrante na granici između Sjedinjenih Američkih Država i Meksika: prihvat, zaštitu, promicanje čovjeka, integraciju. Svjestan teškoćā država pred velikim protokom osoba, Papa je kazao da se ni od koga ne može tražiti ono što nije u stanju učiniti, ali velika je razlika između prihvata, iako u ograničenoj mjeri, i potpunoga odbijanja.

Valja prevladati ravnodušje i odbaciti misao da su migranti tuđi problem – istaknuo je. Rezultat se takvoga pristupa vidi u samoj dehumanizaciji migranata u žarišnim mjestima, gdje na kraju postaju lak plijen kriminala i trgovaca ljudima, ili pak pokušavaju očajnički bijeg koji katkada završava smrću.

Povezanost unutar Europske unije
Primijetivši kako se, nažalost, mnogi migranti danas često pretvaraju u oružje za političku ucjenu ili u robu o kojoj se pogađa, Papa je potaknuo Europsku uniju da uspostavi unutarnju povezanost u upravljanju migracijama, kao što ju je pronašla kako bi se borila s posljedicama pandemije. Migracijsko pitanje, kao i pandemija i klimatske promjene, jasno pokazuju da se nitko ne može sam spasiti, odnosno da su veliki izazovi našega doba svi globalni – kazao je te istaknuo nedostatak volje za otvaranjem prozora dijaloga i tračaka bratstva, što na kraju potiče nove napetosti i podjele, kao i opći osjećaj neizvjesnosti i nestabilnosti. Naprotiv, potrebno je vratiti osjećaj našega zajedničkog identiteta jedne ljudske obitelji. Alternativa je samo sve veća izolacija.

cq5dam.thumbnail.cropped.750.422 45221 2 

Opasno jednostrano mišljenje
Papa je kritizirao i nedovoljnu učinkovitost brojnih međunarodnih organizacija, budući da se težište interesa nerijetko premješta na teme koje po svojoj naravi razdvajaju i koje nisu usko povezane sa svrhom organizacije. Rezultat su toga planovi sve više nametnuti jednim mišljenjem koje niječe naravne temelje čovječanstva i kulturne korijene koji čine identitet mnogih naroda.

Riječ je – prema Papinim riječima – o obliku ideološke kolonizacije koja ne ostavlja prostora za slobodu izražavanja, i koja danas sve više poprima oblik kulture poništavanja koja prodire u brojna područja i javne institucije. U ime zaštite različitosti na kraju brišemo osjećaj svakog identiteta, uz rizik da ušutkamo stajališta koja brane smjernu i uravnoteženu ideju o različitim osjetljivostima. Tako se razvija jedinstvena misao primorana negirati povijest, ili još gore, ponovno ju napisati na temelju suvremenih kategorija, dok svaku povijesnu situaciju valja tumačiti prema hermenutici tog vremena.

Multilateralna diplomacija je stoga pozvana biti uistinu uključiva, ne brišući nego cijeneći različitosti i povijesne osjetljivosti koje obilježavaju različite narode, te ne zaboravljajući da postoje trajne vrijednosti kao što je pravo na život od začeća do naravnoga završetka i pravo na vjersku slobodu.

Klima – sve je manje vremena
U tom smislu Papa je ponovno istaknuo hitno potrebnu brigu o našem zajedničkom domu koji trpi zbog stalnoga i neselektivnoga iskorištavanja bogatstava. Put je do postizanja ciljeva Pariškog sporazuma slojevit i još dug, dok je vremena koje nam je na raspolaganju sve manje. Stoga je 2022. godina još jedna bitna godina za jačanje zajedničkoga djelovanja u vidiku sastanka COP27, koji bi se trebao održati u studenom u Egiptu.

cq5dam.thumbnail.cropped.750.422 45221 3

Ratovi preko posrednika (proxy wars) i zaboravljeni ratovi
Cijela se međunarodna zajednica treba upitati i o hitno potrebnom pronalaženju rješenja za beskonačne sukobe, koji katkada poprimaju oblik pravih 'ratova preko posrednika' (proxy wars) – napomenuo je Papa te posebno spomenuo Siriju, Jemen, mirovni proces između Izraela i Palestine, napetosti u Libiji, terorističko nasilje na području Sahela te unutarnje sukobe u Sudanu, Južnom Sudanu i Etiopiji. Osudio je također društvene sukobe na američkom kontinentu, potaknute velikim nejednakostima, nepravdama i korupcijom, te izrazio nadu u prihvatljiva i trajna rješenja u Ukrajini i Kavkazu.

Sve te sukobe olakšava obilje oružja na raspolaganju i nedostatak obzira onih koji se zauzimaju u njegovu širenju. U tom smislu posebno zabrinjava nuklearno oružje; stoga je važan nastavak pregovora u Beču o Sporazumu o nuklearnom oružju s Iranom.

Papa se na kraju osvrnuo na obrazovanje i rad te na slučajeve zlostavljanja. Izrazio je veliku žalost zbog toga što je na odgojnim mjestima kao što su župe i škole bilo zlostavljanja maloljetnika, s ozbiljnim psihičkim i duhovnim posljedicama za osobe koje su ih pretrpjele. To su zločini za koje mora postojati čvrsta volja da ih se razjasni, razmatrajući pojedinačne slučajeve kako bi se utvrdila odgovornost, zadovoljila pravda za žrtve te da se slična zlodjela ne bi ponovila u budućnosti.

Što se pak tiče pitanja rada, ističući njegovu vrijednost, kazao je da nema gospodarskoga razvoja bez rada, niti možemo misliti da moderne tehnologije mogu zamijeniti dodanu vrijednost koju daje ljudski rad. Stoga je papa Franjo potaknuo na veću suradnju svih sudionika na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini, kako bi se podupro ljudski rast i dao konkretan prinos izgradnji mira.

(Vatican news - aa)

Radio Marija

23:40 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba
00:30 Oči u oči – tema: „Dana mi je sva vlast na nebu i na zemlji!“ (Mt 28,18); ur. i vod.: Božo Barun

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - Evo Jaganjca, evo Mesije

Hvala ti, Gospodine, što si nam poslao Preteču, Krstitelja, koji nam pokazuje da si ti sveto Janje – žrtveni Jaganjac Božji. Daj da ga kao učenici...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.