3


Pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško predvodio je u četvrtak 25. studenoga 2021. godine na svetkovinu svetkovine svete Katarine Aleksandrijske, djevice i mučenice euharistijsko slavlje u crkvi svete Katarine u Franjevačkome samostanu u Krapini povodom proslave 380-e obljetnice dolaska franjevaca u Krapinu uz koncelebraciju gvardijana p. Franju Tomaševića, dekana Krapinskog dekanata preč. Vladimira Drnetića, subraću Franjevce te svećenike Krapinskog dekanata.

Nakon pozdravnih riječi p. Tomaševića biskup Šaško u uvodnim riječima prije svega ističe kako na najljepši i najdublji način kroz ovo euharistijsko slavlje želi čestitati 380. obljetnicu postojanja i djelovanja franjevcima ovdje u Krapini. Njihova prisutnost nije odvojiva od ovdašnjih ljudi, njihovih života, domova i rada, te povijesti koja obuhvaća događanja puno šira od Krapine. Drugi je povod činjenica da su franjevci s vjernicima baš pred ovim oltarom očitovali svoju pobožnost i čašćenje, čuvali živom molitvu i prenosili novim naraštajima vjeru i kršćanske vrijednosti, nadahnute ljubavlju Isusa Krista i primjerom kršćanskoga svjedočenja svete Katarine. – zaključuje uvodne riječi biskup Šaško.

U homiliji biskup je povezao misna čitanja s proslavom jubileja istaknuvši kako je mjesto na kojemu se nalazi ovaj samostan i crkva; upravo ovdje u Krapini, u neposrednoj blizini pećine Hušnjakovo, boravišta ljudi iz davnih vremena, koje je prvi otkrio baš franjevac, otac Dominik Antolković, a kasnije znanstveno obradio Dragutin Gorjanović-Kramberger. Tu lakše postajemo svjesni svoje vremenitosti i čudesnoga otajstva stvaranja svijeta i čovjeka, kao i pitanja o smislu i svrsi ne samo ljudskoga postojanja, nego i upućenosti jednih na druge, međusobne povezanosti, suosjećanja, ljubavi, čežnje za neprolaznim.

U današnjem prvome čitanju čuli smo zahvalu Bogu kao Spasitelju: „Spasio si tijelo moje od propasti, od zamke prijevarna jezika, od usana što laži kuju… Duša moja bijaše blizu smrti“. I u toj riječi vidimo smisao prikaza na fresci. U Poslanici Rimljanima susreli smo predivno ohrabrenje u optužbama, u osudama, u najtežim životnim prilikama, koje pogađaju i tijelo i dušu: nevolja, tjeskoba, progonstvo, glad, golotinja, pogibao, mač. „Ubijaju nas dan za danom“ – piše Apostol, a ono što pobjeđuje jest Božja ljubav koja nas je u Kristu uzljubila. A Evanđelje sadrži uistinu nenadmašivu Isusovu riječ: „Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti.“ Kako li je samo ta rečenica zvučala u srcu svete Katarine!

Isus triput govori: Ne bojte se – vi vrijedite. Vrijediš više nego… Ne zbog toga jer proizvodiš, radiš, potvrđuješ se ili si uspješan, nego zbog toga jer postojiš, darovano poput vrabaca, slabašno poput vlasi, u Božjim rukama. Iznad tebe je Božja briga, u tebi je njegov Duh. Tamo gdje se nama čini da mi završavamo, Bog započinje. I ovaj oltar svjedoči ono što će ostati poslije nas na zemlji: Božja prisutnost i dar koji omogućuje da za svakoga, da i za siromašne i bijedne, i grješne i umorne, razočarane i tjeskobne, bude mjesta između muke i radosne gozbe vječnosti, u prostoru neba prema kojemu nas vodi zagovor svete Katarine. – zaključio je biskup Šaško.

U molitvi vjernika, molilo se za Franjevce da i nadalje bude vođeni Evanđeljem i da hrabro naviještaju spasenje svakom čovjeku. Također se spomenulo i svih franjevaca, prijatelja i dobročinitelja koji su se ugradili u ovu franjevački zajednicu od njezina osnutka kao i svih onih koji su se preselili u vječnost.

Na kraju svete mise p. gvardijan Franjo zahvalio je predsjedatelju biskupu Šašku, svećenicima, subraći franjevcima, suradnicima i prijateljima franjevačke zajednice te svima nazočnima. Ova zajednica se pripremala kroz devetnicu uz koju je bio vezan duhovno-molitveni program i misna slavlja u kojem su sudjelovali: p. Milan Krišto, provincijal HFP sv. Ćirila i Metoda, bivši gvardijani p. Rikard Patafta, p. Petar Žagar, p. Ferdo Posavec, p. Franjo Jurinec, domaći župnik vlč. Davor Štuljan , vojni dekan u Đakovu preč. Vladimir Mandura, preč. Vladimir Drnetić, dekan i župnik Župe sv. Križ Začretje. Te p. Vlado Mustač, župnik u Đurmancu. Održalo se predstavljanje knjige Marije Hlebec – Pođi u šumu i zagrli stablo uz glazbeni program Snježane Elčić i Alojzija Vešligaja, zatim koncerta na orguljama te koncerta u čast sv. Katarini koji je izveo samostanski zbor. U srijedu je bio prikazan kratki film o životu sv. Katarine Aleksandrijske.

ofm.hr

Radio Marija

05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba
06:00 Kraljice Neba; Molitva prije rada

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Danas je 124. rođendan Danice Širole - Tko je bila "hrvatska Mala Terezija"?

Danas je 124. rođendan Danice Širola. Tko je bila Danica? Djevojka, učiteljica, koja je silno željela stupiti u samostan. Rođena je u Karlovcu 18....

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Rujan 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.