Grb FV RH page 001w 1

 

Objavljeni su biskupski grb i geslo imenovanog dubrovačkog biskupa mons. Roka Glasnovića. Tumačenje donosimo u nastavku.

 

Tumačenje biskupskog grba mons. Roka Glasnovića,

imenovanog biskupa dubrovačkog

 

Štit je razdijeljen srebrnim jednolučnim mostom sa sedam otvora u obliku četverolisnog križa u ogradi. U crvenom polju nalazi se bijeli golub, a u plavom polju srebrna osmerokraka zvijezda.

Iza štita nalazi se zlatni pastoralni križ nadvišen zelenim galerom s po šest zelenih kićanki sa svake strane (znak biskupske službe). U dnu, na bijeloj vrpci, ispisano je geslo: „Vjera – nada – ljubav“ (usp. 1 Kor 13, 13).

Crveno polje znak je ljubavi, ali i mučeništva: sv. Jakova apostola, naslovnika katedrale, rodne Šibenske biskupije biskupa Roka iz koje je i preuzet motiv pastoralnog križa iznad štita; sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovačke biskupije i bl. fra Serafina Glasnovića Kodića iz Janjeva.

U središtu crvenog polja nalazi se golub – simbol Duha Svetoga, Gospodina i Životvorca. Cjelokupno djelovanje i pastoralna aktivnost Crkve vođeni su od Duha Svetoga, a raširena krila znak su Božje blizine i brige za Izabrani narod, za Crkvu: „Poput orla što bdi nad gnijezdom, nad svojim orlićima lebdeći, tako on krila širi, uzima ga, pa ga na svojim nosi perima“ (Pnz 32, 11). Također, golub nas podsjeća i na blagdan Svijećnice (usp. Lk 2, 22-40) kada puštanjem bijelih golubica, ispred crkve sv. Vlaha, u Dubrovačkoj biskupiji započinje i svečana proslava feste sv. Vlaha, dubrovačkoga Parca. Prikazanjem Isusa u hramu, Marija i Josip ispunjaju Zakon i iskazuju svoju vjeru, a Šimun i Ana doživljavaju ispunjenje nade. Zadaća i poslanje svih je tražiti i prepoznavati Krista. U daru siromašnih – dva goluba – prinosimo sebe nasljedujući Krista koji „sam sebe ‘oplijeni’ uzevši lik sluge, postavši ljudima sličan“ (Fil 2, 6-11). Bijela golubica je i simbol mira i ‘lijepe, drage i slatke slobode’. Uistinu, Krist je „mir naš“ (Ef 2, 14) i „za slobodu nas Krist oslobodi“ (Gal 5, 1).

Osobita Božja blizina i briga očituju se kroz darove Duha i sakramente koji su prikazani u obliku sedam četverolisnih križeva na ogradi mosta. „Ta ljubav je Božja razlivena u srcima našim po Duhu Svetom koji nam je dan!“ (Rim 5, 5). Čovjek, pak, na tu Božju ljubav odgovara ljubeći svoga bližnjega i iskazujući mu duhovna i tjelesna djela milosrđa. Ništa ne smije biti važnije od Krista i njegovih riječi: „Zapovijed vam novu dajem: ljubite jedni druge; kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubite jedni druge“ (Iv 13, 34). Tako se u konačnici i gradi most koji spaja nebesko (plava boja) i zemaljsko (crvena boja). Krist je most između Boga i čovjeka. Most je poziv na otvorenost, povezanost, susret i blizinu.

Most je prikazan u srebrnoj boji kao znak čistoće i čvrstoće, a prikaz mosta preuzet je s istočnog ulaza u Dubrovnik (Ploče). Sam smještaj vrata na istoku podsjeća na događaj opisan u Matejevu evanđelju kada mudraci s istoka dolaze u Jeruzalem i raspituju se o Isusu do kojeg ih je vodila zvijezda (usp. Mt 2, 1-2).

Plavo polje simbol je sigurnosti, povjerenja i mora koje ne povezuje samo Šibensku i Dubrovačku biskupiju već i cijeli svijet te, kao i most, potiče na međusobno povezivanje, mir i jedinstvo. Nastane li oluja, Crkva u tim trenucima svoj pogled uvijek usmjerava prema Mariji koja se prepoznaje kao Zvijezda mora, ali i kao Ona koja uvijek upućuje na Krista. Iz mnogih krajeva hrlimo k Mariji, Gospi Letničkoj, Gospi od Vrpolja i Gospi od Porata da nas vodi Kristu.

Gledajući štit u cjelini, u pozadini se čitaju i boje s grba prethodnika na biskupskoj stolici čime se naglašava kontinuitet u biskupskoj službi. Također, boje korištene u štitu boje su grada Dubrovnika (crveno-srebrna), ali i boje Republike Hrvatske.

Na traci ispod štita nalazi se ispisano biskupsko geslo „Vjera – nada – ljubav“ čiji simboli se čitaju i u elementima grba (vjera – zlatni križ; nada – zvijezda; ljubav – most) i u bojama štita (vjera – plava; nada – srebrna; ljubav – crvena).

 

Kako bi se istaknulo jedinstvo sa Svetom Stolicom, ali i kao znak povezanosti sa sadašnjim nasljednikom sv. Petra, geslo je ispisano na istom obliku trake kako se nalazi i na grbu pape Franje.

 

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

10:05 Vijesti iz Sisačke biskupije - ur. i vod.: Stjepan Vego
10:15 Glazba
10:30 Radio knjižara - nova izdanja Glasa Koncila predstavlja Ines Ćurković
11:00 Radio knjižara - nova izdanja Kršćanske sadašnjosti predstavlja Tihana Pšenko Miloš

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - Evo Jaganjca, evo Mesije

Hvala ti, Gospodine, što si nam poslao Preteču, Krstitelja, koji nam pokazuje da si ti sveto Janje – žrtveni Jaganjac Božji. Daj da ga kao učenici...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.