IMG 3833

U nedjelju 5. prosinca 2021. u požeškoj Katedrali okupila su se djeca s invaliditetom i teškoćama u razvoju, zajedno sa svojim obiteljima, povezanih u različitim udrugama. Misno slavlje predvodio je biskup Antun Škvorčević, koji je u uvodu rekao da s posebnom radošću i poštovanjem pozdravlja nazočnu djecu, njihove roditelje i sve druge sudionike u predvečerje blagdana sv. Nikole. Izrazio je zahvalnost roditeljima i voditeljima pojedinih udruga, koji svojom požrtvovnošću na poseban način služe dostojanstvu života, napomenuvši kako želimo sve te žrtve položiti na Isusov oltar zajedno sa sv. Nikolom, čiji blagdan slavimo.

Na početku homilije biskup je kazao kako istovremeno dok se raduje svima nazočnima u zajedništvu oko sv. Nikole, želi s njima podijeliti tugu zbog smrti invalida Peje Marasa, koji je preminuo minuloga utorka, a kojem je Caritas Požeške biskupije osigurao dostojan dom. Dodao je kako i na ovom rastanku pronalazimo utjehu u vjeri da mu je smrt omogućila ući u potpuno zajedništvo Božjeg života. Izrazio je potom uvjerenje da su svi sudionici svete mise osjetili kako je Katedrala večeras puna, i to ne samo brojčano, nego one ljepote roditeljske žrtve i plemenitosti za svoju djecu koju su ponijeli na ovo sveto slavlje. To je ne samo naša ljudska, nego i Božja radost, jer je on osjetljivo biće za čovjeka, kazao je biskup. Osjetljivost za čovjeka je nutarnja kvaliteta naše osobe i sposobnost našeg duha. Kad ona nestane, događa se tuga najprije na razini našeg osobnog, a potom i društvenog života, istaknuo je biskup. Ustvrdio je kako su sv. Ivan Krstitelj, čiji lik susrećemo u naviještenom evanđeoskom ulomku, i sv. Nikola, čiji blagdan slavimo, bili ljudi izvanredne osjetljivosti za čovjeka na temelju svoje posvemašnje vjerničke osjetljivosti za Boga.

IMG 3795

Polazeći od ulomka prvog čitanja iz Knjige proroka Baruha, biskup je protumačio kako se u srcu onih ljudi iz kojeg iščezne osjetljivost za Boga nastanjuje nevjera, okrenutost prema samima sebi, individualizam, sebičnost, pohlepa i slična nedjela, čije su posljedice tragične za život pojedinca i društva u cjelini. Tako prorok vidi babilonsko sužanjstvo i nevolje kroz koje je Božji narod morao proći kao svojevrsnu školu, da bi se obratio i u dubini svoga bića obnovio za osjetljivost prema Bogu i prema čovjeku. Kad nas prorok Baruh u ime Božje poziva da poravnamo ono što je u nama krivudavo, za što se zauzimao i sv. Ivan Krstitelj, on nas želi pokrenuti da ponovno u svojim srcima razbudimo osjetljivost za Boga i bližnjega, ustvrdio je biskup. Susrećemo u životu, nerijetko i u samim našim domovima fizičke neravnine, izbočine i druge prepreke. Tada ih roditelji poravnavaju i uklanjaju kako napose njihovoj maloj djeci ne bi otežavale ili onemogućivale hod, prouzročile spoticanje i pad kojim bi se ozlijedila. Prorok Baruh i sv. Ivan Krstitelj upozoravaju nas danas u svetim čitanjima da u nama postoje slična stanja o koja se duhovno spotičemo i padamo, priječe nam ispravan hod i odnos prema Bogu i čovjeku. Među njima je sebičnost, zloća i pokvarenost, te nas spomenuta dvojica velikana pozivaju da ih uklonimo kako bi u nama zasjala slava Božja i osjetljivost za bližnjega. Biskup je dodao kako su nazočni roditelji zacijelo mnogo puta iskusili kakve su posljedice ljudske sebičnosti prema njihovoj djeci, očitovane kao neosjetljivost za probleme s kojima se ona svakodnevno susreću, povezana nerijetko i s njihovim neprihvaćanjem ili odbacivanjem. Stoga je sve nazočne pozvao da po primjeru sv. Ivana Krstitelja i sv. Nikole budu glas u suvremenoj životnoj pustinji, kojim će ljude poticati da iz svog srca uklone sve zapreke koje ih dijele i udaljuju od Boga, da se obrate, kako bi mogli biti osjetljiviji za one u našem društvu kojima je potrebna naša blizina, ljubav i razumijevanje.

Osvrnuvši se na običaj da za blagdan sv. Nikole, napose djeci udjeljujemo darove, biskup je naglasio kako je od materijalnih darova daleko važnije darivanje nas samih jedni drugima. Ne može biti pomaka na bolje u našem društvu dokle god ljudi međusobno ne budu darivali sebe jedni drugima u obitelji i društvu. Kad roditelji postanu dar za svoju djecu, njihovo sebedarje i požrtvovnost postaju stvarnosti od kojih ona žive više od svega drugoga, ustvrdio je biskup. Podsjetio je sudionike slavlja da je i sâm Bog izabrao taj put u Sinu svome Isusu Kristu, kako se darovao za nas do kraja na križu i svojom božanskom se ljubavlju uključio u naše umiranje, da bi nas uveo u puninu života. Poručio je roditeljima neka se koriste različitim tehničkim uređajima i medicinskim pomagalima da svojoj djeci olakšaju život, ali neka uvijek budu svjesni kako su im oni svojom žrtvom najveće i najbolje pomagalo i da svojom ljubavlju prodiru najdublje u njihovo srce i liječe ga.

IMG 3776

Zamolio je Gospodina Isusa čije sebedarje slavimo u ovoj svetoj misi, da učvrsti i osnaži sudionike slavlja u njihovim nastojanjima oko izgradnje plemenitih osjećaja i djela jednih prema drugima, osobito prema onima koji su u poteškoćama, naglasivši da je to istinski put kojim se društvo unaprjeđuje, iznad svih nastojanja oko materijalnog napretka. Potaknuo je nazočne neka u tom smislu nastoje poravnavati u sebi ono što ih koči da budu na istinskoj razini života, te u našim obiteljima promiču civilizaciju ljubavi.

Na svršetku misnog slavlja biskup je sve sudionike slavlja, osobito roditelje povjerio zagovoru sv. Nikole, da poput njega znaju povezivati ljubav prema Bogu i čovjeku, te im udijeli sposobnost da svojom požrtvovnošću mogu biti najljepši dar svojoj djeci.

Nakon misnog slavlja roditelji i djeca uputili su se u obližnju Dvoranu sv. Terezije Avilske gdje su učenici i učitelji požeške Katoličke osnovne škole u organizaciji Caritasa Požeške biskupije za spomenutu djecu i njihove roditelje izveli prigodni program s porukom da smo svi pozvani biti sv. Nikola. Na početku programa biskupa Antuna i sve uzvanike pozdravio je Mario Večerić, ravnatelj Caritasa, izrazivši zadovoljstvo što se radost s netom završenog misnog slavlja prenijela u ovu Dvoranu. Zahvalio je učenicima Katoličke osnovne škole u Požegi i njihovim učiteljima za pripremljeni program. Biskup Antun je na kraju pohvalio učenike za njihovu riječ i pjesmu, a svim uzvanicima, napose djeci, poručio da ih Bog voli, te ih je pozvao da i oni vole Boga onako kako ga je volio sv. Nikola. Potom je sv. Nikola nazočnoj djeci podijelio darove koje je pripravio Caritas Požeške biskupije, zauzetošću tajnice Katarine Paulić i njezinih suradnika.

IMG 3960

 

Izvor: Požeška biskupija

 

Radio Marija

17:00 Sjaj Istine - tema: Pokornost žena (2. dio); ur. i vod.: don Josip Mužić
17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Svetac dana (R) - sv. Klement I, papa i mučenik

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za obitelj - svakoga dana u 20h

Svakoga dana u 20:00 h nakon molitve Anđeo Gospodnji molimo molitvu za obitelj. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za sklad i plodnost...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2029
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.