Varazdin Bono Zvonimir Sagi znanstveni skup 16112021 3

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zavod za znanstveni rad u Varaždinu, Grada Varaždina, Gradskog muzeja Varaždin i Kapucinskog samostana u Varaždinu organiziran je znanstveno-stručni skup “Varaždinski kapucin Bono Zvonimir Šagi (1932.-2020.)” u utorak 16. studenoga na prvu obljetnicu njegove smrti. 

Na otvaranju skupa uvodnim se i pozdravnim govorom okupljenima obratio varaždinski biskup Bože Radoš rekavši kako je “pater Bono, svećenik, redovnik, bio je neumorni radnik na njivi Gospodnjoj. Dovoljno je baciti oko na sadržaj današnjeg simpozija da zaključimo kako je p. Bono sijao na mnogim poljima.“ Podsjetio je biskup kako prošle godine mnogi nisu mogli doći na sprovod fra Bone, a silno su željeli te je kroz riječi molitve predviđene  na kraju sprovodnih obreda zaželio sudionicima skupa da fra Bono „u svemu u čemu je bio velik i dalje nama zbori i sada kada je prešao u pokoj.“

Fra Bono Zvonimir Šagi bio je dobitnik nagrade Grada Varaždina za životno djelo 2018. godine. U svom govoru prilikom primanja Nagrade za životno djelo, fra Bono je uputio svevremensku i univerzalnu poruku kazavši, između ostaloga, da je čovjek čovjeku dar. „To je ono što bih htio da mi jedni drugima u našem gradu pokažemo i razvijamo. Čovjek je dar drugima“, zlatne su riječi fra Bone Zvonimira Šagija. A pozdravnim se govorom skupu obratio i gradonačelnik dr. Neven Bosilj koji je obećao kako će fra Bono uskoro imati i svoju ulicu u Gradu što nedvojbeno zaslužuje.
 
Skup je prilika da zainteresirani upoznaju samo neke aspekte života i rada fra Bone dok je njegov život bio Božji dar za ovaj grad u kojem je proveo najviše godina svog života, rekao je fra Mirko Kemiveš te dodao kako je njegovo djelovanje u medijima i publicistici odjeknulo u cijeloj Hrvatskoj. Na pitanje kakve ga uspomene vežu s fra Bonom s kojim je dugi niz godina proveo u varaždinskom kapucinskom samostanu, fra Kemiveš je bio vrlo osoban i rekao kako je zahvaljujući svjedočanstvu života fra Bone, on osobno postao kapucin i svećenik, da je za njega svjedočanstvo fra Bone bilo odlučujuće, i ne samo za njega. 

Prema riječima dr. Vladimira Huzjana, upravitelja Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu, ovim skupom željelo se o obljetnici smrti fra Bone Šagija progovoriti o njegovoj važnosti i značaju za grad Varaždin. Fra Bono je osim svoje svećeničke i redovničke službe bio društveno vrlo angažiran, govorio je o novoj evangelizaciji, o načinu približavanja Crkve čovjeku, a uz to je bio i plodan pisac i pjesnik. „On je sigurno ostavio jedan važan trag u povijesti grada Varaždina i ovo je jedna prilika da mu se i na neki način zahvalimo“, rekao je Huzjan. 

Jedan od idejnih začetnika i organizatora skupa je profesor Marijan Cingula koji se prisjetio kako mu je fra Bono nabavljao knjige o socijalnom poduzetništvu iz inozemstva, kako su mu na srcu bile teme društvene odgovornosti. „On nije bio ekonomist, ali su ekonomisti mogli od njega naučiti o poštenju i o društvenom interesu“, istaknuo je prof Cingula. 

Dr. sc. Marijana Kolednjak na skupu je govorila o Socijalno etičkoj odgovornost kršćanskih vjernika u društvu koju je čitavog svog života naglašavo fra Bono. Prisjećajući se svog župnika fra Bone istaknula je njegove propovijedi koje su bile poticajne i zanimljive te izrazila uvjerenje kako će tek vrijeme koje dolazi pokazati svo bogatstvo misli i djelovanja koje nam je fra Bono ostavio u baštinu. 

Urednica Maja Petranović je ispred izdavačke kuće Kršćanske sadašnjosti rekla kako je fra Bono bio jedan od prvih i najdugovječnijih suradnika Kršćanske sadašnjosti od samih njezinih početaka u kontekstu postkoncilske obnove. Osim uredničkog, redakcijskog rada te uloge u organizacijskoj strukturi KS-a, Petranović je posebno istaknula njegovu kolumnu u Obiteljskoj reviji “Kana” koja sadrži teološku misao fra Bone koja je predstavljena i na ovom skupu. 

Podsjetimo kako je fra Bono Zvonimir Šagi preminuo u ponedjeljak, 16. studenoga, 2020. godine u 88. godini života i 63. godini svećeništva.

Fra Bono Šagi rođen je u Brodarovcu nedaleko Maruševca, u Župi svetog Jurja mučenika, 11. prosinca 1932. godine od oca Stjepana i majke Ane, rođene Bunić. Osnovnu školu pohađao je u Druškovcu 1940-1944. (1943. treći razred u Maruševcu, jer je škola u Druškovcu bila zbog ratnih okolnosti zatvorena). Gimnaziju pohađa u Varaždinu; prvi razred 1944./45. u Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji, a kad je ona ukinuta, drugi razred 1945./46. na Realnoj gimnaziji u Varaždinu. Ostale razrede pohađao je u Zagrebu na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji.


U kapucinski red stupio je 17. rujna 1950. u Varaždinu, doživotne redovničke zavjete položio je u Zagrebu 4. listopada 1955., za svećenika je zaređen 2. studenoga 1958. u Varaždinu, a svoju mladu misu imao je 9. studenoga 1958. u Maruševcu. Diplomirao je teologiju 1959. godine na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Fra Bono je autor više stotina stručnih, znanstvenih, publicističkih članaka i eseja iz područja pastoralne teologije, suvremene kršćanske duhovnosti, praktične problematike redovništva i socijalnog nauka Crkve. Napisao je 17 knjiga, među kojima su; „Nove strukture pastve“, „Na poprištu redovničke obnove“, „Traganja za novom crkvenom praksom“, „Kršćanski laik u socijalističkom društvu“, „Izazovi otvorenih vrata“, „Laici i svjetovna dimenzija Crkve“, „Sa svjetiljkom vjere u društvenoj zbilji“, „Da sol ne obljutavi – kršćanski pristup društvenim problemima“, „Put i usput redovništva“, „Svaki dan u zrcalu Božje riječi“ i druge.

Za svoj rad dobio je mnoga priznanja i nagrade; od Hrvatskog novinarskog društva dobio je nagradu „Marija Jurić Zagorka“ za kolumnu 1996. godine. Dobitnik je Plakete Grada Varaždina 1996. godine. Dobitnik je nagrade Varaždinske županije za životno djelo 2002., a 2008. proglašen je počasnim građaninom rodne općine Maruševec. Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović dodijelio mu je 30. lipnja 2014. odlikovanje „Red Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića“. Visoko evanđeosko teološko učilište u Osijeku dodijelilo mu je Ekumensku povelju 25. listopada 2014. godine. Hrvatsko društvo katoličkih novinara 16. svibnja 2018. dodijelilo mu je nagradu za životno djelo. Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća prigodom obilježavanja Dana Grada Varaždina, 6. prosinca 2018. godine, primio je Nagradu za životno djelo 'za 60 godina svećeništva, unapređenje i promicanje teološke znanosti te za sveukupni doprinos u znanstvenom i kulturnom životu grada Varaždina'.

 

Varaždinska biskupija

Radio Marija

22:50 Glazba
23:00 Molitva - Povečerje
23:10 Glazba
23:15 Riječ o Riječi - duhovni poticaji za svaki dan

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

P. Niko Bilić - Evo Jaganjca, evo Mesije

Hvala ti, Gospodine, što si nam poslao Preteču, Krstitelja, koji nam pokazuje da si ti sveto Janje – žrtveni Jaganjac Božji. Daj da ga kao učenici...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.