Okupljene sudionike na početku je pozdravio dr. sc. Ivica Ivanković Radak, predsjednik Hrvatskoga kanonističkog društva. Pozdravivši sve uvažene goste, prisutne crkvene pravnike, djelatnike i suradnike crkvenih sudova te studente na studiju kanonskoga prava, Predsjednik je osobito zahvalio suorganizatorima Simpozija „na ustrajnosti, povjerenju i zajedničkom radu“ kako bi se i četrnaestu godinu mogli okupiti i razmijeniti znanstvene ideje i promišljanja. Osvrćući se na temu ovogodišnjeg Simpozija, istaknuo je da „ulazimo u središte crkvene rasprave i događanja“, budući da se nalazimo u Godini obitelji Amoris laetitia koju je proglasio papa Franjo. Naglasio je da, osim što je aktualna, tema je i važna „za život Crkve i napose za živote mnogih vjernika“ jer su osobito mnogi nazočni, vršeći povjerene im službe na crkvenim sudovima, svjesni „teškoća životnih situacija, često razapeti između nastojanja Crkve i nas samih da se izađe u susret teškim ženidbenim situacijama i, jednako tako, nastojanja za utvrđivanjem vrhovnog kriterija istine i pravednosti u istim tim životnim okolnostima“. Zahvalivši predavačima na spremnosti da svoje vrijeme i znanstvena promišljanja podijele s okupljenima, potaknuo je sudionike na otvorenost u slušanju, razmišljanju, razlučivanju i raspravi.

Na otvorenju Simpozija Predsjednik je posebno čestitao i uručio prigodni dar mons. Andreju Sajetu, novoimenovanom novomeškom biskupu i dugogodišnjem aktivnom članu HKD-a.

Riječ pozdrava okupljenima je uputio i biskup domaćin, mons. Vjekoslav Huzjak, izrazivši dobrodošlicu u najmlađu biskupiju smještenu u srcu Hrvatske. Mons. Huzjak istaknuo je važnost teme o kojoj će se raspravljati na simpoziju, a koja nije samo „značajna za vas pravnike koji ćete produbljivati znanja i saznanja na temelju Papine enciklike“ jer „ta znanja nisu zatvorena u vaš znanstveni krug, nego su otvorena i korisna za život u pastoralu“. Upravo „zajedničkim radom, zajedničkim hodom ova tema otvara pitanje sinode i sinodalnosti koja kreće u cijeloj Crkvi“, naglasio je mons. Huzjak te izrazio radost zbog održavanja simpozija u Bjelovaru budući da „u cijeloj našoj biskupiji nastojimo osnažiti djelovanje Crkve, prisutnost Crkve koja svjedoči, a ovakav događaj sigurno će tome pridonijeti“, zaključio je mons. Huzjak.

Duhovni voditelj Društva, mons. Mate Uzinić, u prigodnoj riječi podsjetio je da su okolnosti pandemije spriječile održavanje ovog simpozija prošle godine, „ali Bog i krivim crtama piše pravo“ stoga je ove godine tema još aktualnija i uklapa se novi projekt pape Franje, Godinu obitelji Amoris laetitia. „Očito je da se svi u Crkvi trebamo na svoj način uključiti u tu Godinu i dati svoj doprinos aktualizaciji pobudnice Amoris laetitia zbog onih za koje je napisana i o kojima se promišljalo kroz dvije biskupske sinode i tražilo adekvatan odgovor na izazove i probleme s kojima se suočavaju u današnjem vremenu“, istaknuo je mons. Uzinić dodavši da se u aktualizaciju pobudnice Amoris laetitia uključuje i Vijeće HBK za život i obitelj čiji je mons. Uzinić predsjednik stoga je i u ime Vijeća zahvalio na izboru teme „koja će nam svima pomoći u odgovoru na pitanja i izazove braka i obitelji u našem vremenu“.

Poruku sudionicima Simpozija uputio je i nadbiskup metropolit zagrebački, kardinal Josip Bozanić, podsjetivši da je „Crkva pozvana svjedočiti o važnosti i dragocjenosti braka kao ustanove koja je nezamjenjivo uporište čovjeka i društva. Temelj braka i obitelji u Božjoj je ljubavi, očitovanoj u ljubavi zaručnika, ženidbenih drugova. Kada se na tu ljubav vraća, kada se tom ljubavlju obnavlja, obitelj je rasadište radosti“. Kardinal Bozanić izrazio je nadu da će Simpozij potaknuti okupljene da se stave na raspolaganje Crkvi osobito kad je potrebno „naviještati evanđelje obitelji danas, pružiti pomoć u unaprjeđenju priprave za brak, pratiti supružnike u prvim godinama bračnoga života, unositi svjetlo u krize, tjeskobe i teškoće“.

U ime suorganizatora, Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, prof. dr. sc. Josip Šimunović pozdravio je sve okupljene te također naglasio aktualnost teme izabrane za simpozij o kojoj se može promišljati s puno aspekata „i potaknuti njome osmišljavati korisne praktične korake u cjelokupnom crkvenom djelovanju“, međutim „nije dovoljno imati samo lijepi dokument“, nego su dokumenti dani da se čitaju, da se o njima dublje razmišlja „te da ih se konkretno aktualizira u crkvenom djelovanju“. Podsjetio je da je upravo prvi od ciljeva Godine obitelji Amoris laetitia u kojoj se nalazimo „dijeliti sadržaj apostolske pobudnice Amoris laetitia što šire kako bi ljudi doživjeli Evanđelje obitelji kao radost koja ispunja srce i živote“, a ovaj simpozij možemo smatrati određenim ispunjenjem tog cilja jer će se o sadržaju pobudnice promišljati dva dana. Hvale vrijednim je istaknuo što na simpoziju ne sudjeluju samo crkveni pravnici, „nego i znanstvenici predavači drugih društvenih znanosti i teoloških disciplina“ na kraju zahvalivši svima koji su uložili trud i znanje u kreiranje dinamike simpozija.

Nakon svečanog otvorenja, Simpozij se nastavlja znanstvenim izlaganjima te duhovno-rekreativnim programom.