Od strossmayera do danas"Od Strossmayera do danas – demografska slika Hrvatske“ – tema je znanstvenog skupa održanog u utorak 28. rujna u prostorima Središnje fakultetske i nadbiskupijske knjižnice u Đakovu, u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Đakovu.

Među ostalima, susretu su nazočili i đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić i nadbiskup u miru Marin Srakić, koji su aktivno sudjelovali u raspravama te zamjenik đakovačkog gradonačelnika Antun Galić. Uime organizatora, okupljene je pozdravio dr. sc. Pero Aračić, upravitelj Zavoda.

Pozdravljajući okupljene u svoje te uime nadbiskupa Đure Hranića, biskup Ivan Ćurić zahvalio je napose organizatoru skupa, prof. emeritusu Peri Aračiću. „Nadahnuće koje i za naš današnji skup zrači iz Strossmayerova imena višestruko je. Ono nas neće povući u prošlost, u okolnosti i probleme s kojim se tada hrvao naš narod, nego nas potaknuti, pa i opomenuti snagom „povijesti – učiteljice života“, „da je naša glavna dužnost bdjeti i raditi, da se i u našem narodu obiteljski život u svoj svojoj čistoći, neporočnosti i jedrosti uzdrži i sačuva.“ – kako to 1878.  naglašava biskup Strossmayer i snažno dodaje „U obitelji je otajstvo smrti ili života naroda našega“, rekao je biskup Ćurić. Ocijenivši kako su današnje prilike drugačije, nove su mogućnosti, ali i novi izazovi; uvelike se promijenilo kulturalno ozračje, odnos općega, globalnoga i lokalnoga, zavičajnoga i odnos prema životu, biskup je zaključio kako je pitanje sadašnje demografske slike našega naroda složeno i zahtjevno te kako je potrebno sabrati se, ujediniti snage, umijeća i nastojanja.

Nakon što je okupljene pozdravio zamjenik đakovačkog gradonačelnika Antun Galić, započela su predavanja.

“Biskup Strossmayer i obitelj – pastoralna i demografska problematika unutar poslanica i okružnica” bila je tema prvog izlaganja dr. sc. Drage Iličića, profesora pastoralne teologije, koji se kroz okružnice i poslanice koje je biskup Strossmayer slao župnicima osvrnuo na demografska kretanja u vrijeme njegove biskupske službe. „Iz okružnica i poslanica koje izričito ili usputno govore o braku i obitelji, može se uočiti veliki i središnji problem – slika braka i obitelji koju je stvorilo društvo 19. st. Vrednote vezane uz brak i obitelj, u kršćanstvu poznate, cijenjene i čuvane, nisu bile ni izbliza cijenjene u europskom društvu, a nažalost ni u hrvatskim krajevima. Iako se u Hrvatskoj nisu udomaćili kao prevladavajući, pustili su korijenje. Svojim oštrim reagiranjem na sve koji ugrožavaju brak i obitelj te jasnim pozivom svećenicima na borbu protiv toga, kao i ustrajnim poticanjem vjernika na vjernost kršćanskim stavovima, Strossmayer je pokazao svoju pastirsku skrb za povjereno mu stado. Puno ranije od svojih suvremenika shvatio je moguće posljedice događanja vezanih uz brak i obitelj te odlučno djelovao u smjeru zaštite dostojanstva kršćanskog braka i obitelji“, rekao je među ostalim dr. Iličić, zaključujući kako je Strossmayer štitio i podupirao obitelj promičući kršćanske vrijednosti.

“Demografske promjene u Hrvatskoj – od ekspanzije do depopulacije” tema je o kojoj je izlagao dr. sc. Dražen Živić, demograf s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru. U izlaganju je prikazao kako je demografski rast u 30 godina, od 1960. do 1990., u Hrvatskoj zamijenjen padom. Istaknuo je kako je nedvojbeno da Hrvatska nastavlja gubiti stanovništvo te da se demografi slažu da je pala ispod 4 milijuna stanovnika. „Hrvatski demografi duži niz godina u svojim znanstvenim radovima pišu, obrazlažu i govore što se događa s demografskom slikom Hrvatske, gdje su korijeni demografskih problema, što se može očekivati, pa i koji su izlazi iz demografske situacije, ali vrlo često ta naša priča završava u okvirima znanstvenih časopisa, ukoričena u znanstvenim knjigama, zbornicima radova, a čini se da je doseg tih rasprava tek unutar akademskih zajednica. Veliko je pitanje koliko je netko naše radove iskoristio u formiranju određenih politika, strategija, znanja kako usporiti negativne trendove“, rekao je među ostalim dr. Živić, spomenuvši kako su vrlo često mediji oni kroz koje su demografi mogli iskazati svoju poruku na način pristupačan široj javnosti.

“Općine i gradovi u Hrvatskoj – demografsko stanje i trendovi” naslov je teme o kojoj je izlagao dr. sc. Krešimir Ivanda, s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Na početku je iznio podatke koji kazuju kako demografska komponenta nije ključna za status općine/grada, a potom pokazao iznimnu raznolikost u broju stanovnika na razini jedinica lokane samouprave (JLS). Analizirajući podatke od 1961. do 2011. izložio je kako su u odnosu na 1961. najmanje općine kontinuirano gubile stanovništvo, JLS veličine 5-10 tisuća stanovnika su stagnirale, a značajno su rasle jedino one veće od 10 tisuća stanovnika. Ipak, od 1990. i one stagniraju. Kao moguće razloge opustošenih JLS naveo je nizak fertilitet, visok mortalitet te, kao ključno, iseljavanje. Zaključio je kako se populacijska politika osim na nacionalnoj razini može i treba provoditi i na lokalnoj, ali ostaje pitanje koliko su JLS organizacijski, ljudstvom i financijski sposobne provoditi takvu populacijsku politiku. S obzirom da ih polovica ima manje od 2800 stanovnika, logično je da je njihova financijska moć ograničena, te jasno da bi nacionalna populacijska politika trebala biti ona koja ‘udara tempo’ na razini Hrvatske, a lokalne se samouprave uključuju na najbolji mogući način, istaknuo je. Na samom kraju iznio je poražavajući podatak: „Tijekom trajanja ove prezentacije u Hrvatskoj se rodilo dvoje djece i umrlo troje ljudi. Svakih 20-ak minuta ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj smanji se za jedan.“

“Populacijska politika Hrvatske – jučer, danas, sutra – društveni pregled” bila je tema o kojoj je govorio dr. sc. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Naglasio je kako populacijska politika mora biti skup mjera i instrumenata. Objedinjena u jedan dokument, ona treba obuhvatiti sva područja javne politike; ne samo neke naknade poput rodiljnih i sl. nego bi trebala zadirati u sve pore društvenog života – od tržišta rada, stambene politike, obiteljske politike i dr. Rekao je kako puno toga iz dokumenata koje država piše na temu populacijske politike ostane mrtvo slovo na papiru, da im se pristupa površno. „Populacijska politika ovisi o učinkovitoj državnoj upravi“, kazao je Strmota, nastavljajući kako je za demokratsku revitalizaciju države nužna upravo rekonstrukcija i informatizacija državne uprave. Govoreći o gospodarskom regionalnom razvoju i zapošljavanju, spomenuo je niz mjera kroz sustav novčanih obiteljskih potpora, usklađivanje obiteljskog i poslovnog života, usluge za djecu i obitelji, stambeno zbrinjavanje, migracijsku politiku te medijsku senzibilizaciju i informiranje. Na kraju izlaganja ocijenio je kako Hrvatskoj kronično nedostaje vizija društveno-gospodarskog, a posljedično i demografskog razvoja „jer smo kao brod bez kormilara i vatrogasno se bavimo politikom kada se negdje upali neka ‘lampica’. Nemamo jasnog puta, političke volje, stručnosti i vizije“. Zaključio je govoreći kako je demografska politika dio razvojne politike, ona je investicijska politika, ulaganje u budućnost i djecu.

“Hrvatska u demografskoj perspektivi” tema je o kojoj je izlagao akademik Anđelko Akrap. Spomenuo je šest demografskih slomova (naglih padova broja stanovnika u reproduktivnoj dobi), koje je moguće identificirati na prostoru današnje Hrvatske u posljednjih nešto više od 500 godina, dodavši kako je posljednji, od 2013. do 2019. godine najpogubniji te dugoročno vodi k neprekinutom padu broja stanovnika s velikim poremećajem u dobnom sastavu stanovništva i krajnje nepovoljnim gospodarskim učincima. Istaknuo je pogubnost demografskog starenja na suvremene demografske procese. “Ako se dosadašnji demografski trendovi nastave, onda je budućnost Hrvatske zaista vrlo depresivna. Nastave li se ovakvi demografski trendovi, ekonomska održivost postaje upitna“, rekao je akademik Akrap, dodajući kako spadamo među sedam najstarijih nacija na svijetu što je vrlo zabrinjavajuće. Govorio je o nužnosti promjene čitavog odnosa prema demografskoj politici te o projekcijama do 2050. godine, koje predviđaju da će u RH do tada 30% stanovništva biti u dobi iznad 65 godina, što je ekonomski gotovo neodrživo. Hrvatska treba kreirati dugoročnu strategiju gospodarskog razvoja, dugoročnu populacijsku politiku te razvojnu politiku za naglašeno depopulacijska područja, naglasio je Akrap, zaključujući: „Radikalni demografski potezi naša su neminovnost.”

“Strossmayerovo nadahnuće za društveno i crkveno djelovanje za demografski oporavak Hrvatske danas, sutra…” tema je zadnjeg izlaganja dr. sc. Pere Aračića, professora emeritusa Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Izlaganje je započeo govoreći o različitim pristupima djelovanju za brak i obitelj, tumačeći potom funkcionalistički, demografski i nacionalni, defetistički i pesimistički te teološko-eklezijalni pristup, gdje je naglasio kako su brak i obitelj ne samo iznašašće čovjeka već i Božja volja, te da bi se trebali složiti kako brak i obitelj počinju na vrijednostima i uvažavanju. Zapitao se koliko brakovi i obitelji u sebi nose dimenziju budućnosti te spomenuo pitanje položaja žene u društvu, koje je i zapušteno i od države i od Crkve. Spomenuo je i „novu“ tipologiju vjernika, koja govori da je u Hrvatskoj zrelih kršćana 20-25%, isto toliko praktičnih vjernika i vjernika po nasljeđu, nominalnih katolika 10-15%, itd. Spomenuo je upravo onih 40-50% koji spadaju u praktične i vjernike po nasljeđu, rekavši kako Crkva s njima treba krenuti na put nove evangelizacije. Zaključio je kako je u pitanju budućnost hrvatskoga naroda i da je svatko dužan govoriti o tome, da je potrebno prestati se zavaravati i govoriti istinu i samo istinu.

Nakon svakog izlagana predavači su odgovarali na pitanja, a na kraju su sudjelovali u raspravi.

Radio Marija

10:05 Vijesti iz nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu; ur. i vod.: mons. Antun Sente, ml.
10:15 Glazba
10:30 Zubna putovnica – tema: Odrastanje u doba pandemije; gošća: prim. dr. sc. Vanja Saftić, spec. pedijatar; ur. i vod.: Anka Jurišić-Kvesić, dr. stom.
11:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.