mons. Lingua Trilj propovijed

Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Giorgio Lingua je u srijedu 29. rujna predslavio središnju euharistiju u Župi sv. Mihovila u Trilju.

Proslava je započela svečanom procesijom s kipom sv. Mihovila te relikvijarom s kamenom s mjesta ukazanja sv. Mihovila i moćima Miroslava Bulešića, Alojzija Stepinca i Ivana Pavla II. koji je nosio mons. Lingua.

Slavlje se nastavilo misom ispred crkve sv. Mihovila koja slavi 120 godina postojanja.

Mons. Lingua se na početku homilije spomenuo apostolskog nuncija u Republici Bjelarusu mons. Ante Jozića te je pozvao na molitvu za njega i povjeravanje njegove misije sv. Mihovilu.

Također je podsjetio da je sv. Mihovil zaštitnik i Vatikana. Stoga je papa Franjo 20103. u Vatikanskim vrtovima 2013. blagoslovio arkanđelov kip. „Mihovil – što znači: ‚Tko je kao Bog?‘ – prvoborac je Božjeg primata, njegove transcendencije i moći. Mihovil se bori za ponovnu uspostavu božanske pravde; brani Božji narod od njegovih neprijatelja i prije svega, od najvećeg neprijatelja, sotone. I sveti Mihovil pobjeđuje jer je u njemu Bog koji djeluje“, rekao je tom prilikom Sveti Otac. Dodao je da „iako sotona neprestano pokušava unakaziti lice Arkanđela i lice čovjeka, Bog je jači; pobjeda je njegova i njegovo je spasenje ponuđeno svakom čovjeku“, a Božji anđeli na životnom putu i u kušnjama prate i podupiru ljude.

Nuncij Lingua nadalje se osvrnuo na te Papine riječi. Istaknuo je da se za pobjedu nad zlim čovjek ne smije osloniti na vlastite snage, nego na Božju moć. „Bog pobjeđuje, mi samo moramo ostati na njegovoj strani“, rekao je.

„Možemo naići na neki poraz, izgubiti neku bitku – to se svakodnevno događa – ali ako ostanemo vjerni Bogu, ustrajni uz svetog Mihovila bez kolebanja, bez izdaje, bit ćemo pobjednici. Ne zato što smo mi jaki, već zato što nitko nije kao Bog: ‚Tko je kao Bog?‘“, naglasio je predslavitelj.

Ustvrdivši da ljudi, nastojeći provoditi pravdu, mogu pogriješiti, dodao je da se sv. Mihovil „bori za ponovnu uspostavu Božje pravde. Ponekad uspije prije nečije smrti, ponekad tek na onom svijetu.“

„Sotona nas stalno uznemiruje. Što se više trudimo oko dobra, to on postavlja više zapreka na našem životnom putu. No, ne budimo zabrinuti: sveti Mihovil nas brani“, ohrabrio je otac nadbiskup. Upozorio je da je sotona strašan i lukav te jači od ljudi. „Želi nas uvjeriti da zlo ne postoji, da to nije ništa, da nije bitno ono što činimo, važno je da nam se sviđa ono što činimo“, upozorio te kao rješenje istaknuo zazivanje u pomoć sv. Mihovila koji je na to uvijek spreman.

„Kako je lijepo znati, i kad ne uspijemo poletjeti u bijegu od napada sotone, anđeli nam posuđuju svoja krila! Zemlja je minsko polje puno iskušenja koja su posvuda razbacana. Samo povjeravanjem zaštiti svetog Mihovila i njegove brojne vojske anđela, moći ćemo preletjeti, ne nagaziti i aktivirati mine koje sotona sije. Naš anđeo čuvar dio je vojske svetog Mihovila: on nam daje svoja krila da svaki put kada padnemo, ustanemo i izbjegnemo nove zapreke“, poručio je nuncij.

Na kraju homilije pozvao je vjernike da kao vjerni vojnici sv. Mihovila zaštite svoju glavu kacigom poniznosti, brane svoje srce oklopom molitve, uzmu u ruke mač Božje riječi i usmjere noge kamo ih Božja riječ usmjerava.

Misu je uz nadbiskupa Linguau suslavilo dvadesetak svećenika, među kojima domaći župnik i dekan Cetinskog dekanata Stipo Ljubas. Sudjelovalo je mnoštvo vjernika.

Župa Trilj je na svojoj Facebook stranici izvijestila da je proslava svetkovine započela u utorak 28. rujna navečer anđeoskom krunicom, svečanom Večernjom, slavljem mise i blagoslovom djece. Misu je predslavio fra Petar Milanović-Trapo koji je predvodio i trodnevnu pripravu za proslavu župne svetkovine. Prije Večernje, fra Petar je blagoslovio novi zavjetni relikvijar s kamenom iz špilje na Monte Garganu u kojoj se ukazivao sv. Mihael. U relikvijar su ugrađene i moći bl. Alojzija Stepinca, bl. Miroslava Bulešića i sv. Ivana Pavla II.

Župljani su se za proslavu pripremali i devetnicom tijekom koje su svakoga dana molili anđeosku krunicu i molitvu sv. Mihovilu te slavili misu.

 
 
 

Radio Marija

09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu; ur. i vod.: mons. Antun Sente, ml.
10:15 Glazba
10:30 Zubna putovnica – tema: Odrastanje u doba pandemije; gošća: prim. dr. sc. Vanja Saftić, spec. pedijatar; ur. i vod.: Anka Jurišić-Kvesić, dr. stom.

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.