Obitelj i ljudski život, briga za zajednički dom i zalaganje za mir neke su od središnjih tema koje je Papin državni tajnik Pietro Parolin istaknuo u svom obraćanju sudionicima skupštine Vijeća europskih biskupskih konferencija koja se ovih dana održava u Rimu, prenosi u petak 24. rujna hrvatski ured Vatican Newsa.

parolinKojim nam je putem krenuti kako bismo dali novi poticaj pastoralnom djelovanju, u vidu toga da budemo misionarska Crkva? Bilo je to jedno od pitanja koje je državni tajnik Pietro Parolin postavio za vrijeme govora na općoj skupštini Vijeća europskih biskupskih konferencija na temu: “Vijeće europskih biskupskih konferencija, 50 godina u službi Europe, sjećanje i perspektive na obzoru enciklike Fratelli tutti“.

Kardinal Parolin je istaknuo važnost ozbiljnosti i predanost u obrazovanju, napose kod onih zaduženih za formaciju. Podsjetio je i na rizik samoobrazovanja – gdje se sve što kruži internetom i društvenim mrežama prihvaća kao istina, bez objektivnih kriterija razlučivanja i bez potrebnog kontakta s crkvenom zajednicom, koje je mjesto prave formacije.

Važnost ekumenske suradnje u Europi

Pandemija, dodao je državni tajnik, ubrzala je na neki način tu dinamiku, pa čak i vjernici danas radije ostaju u udobnosti svojih domova gdje se povezuju i ujedinjuju s Gospodinom putem raširenih komunikacijskih tehnologija, izostavljajući upravo fizički i osobni susret s crkvenom zajednicom koja slavi euharistiju. Poziv Svetoga Oca da budemo „Crkva koja izlazi“ mora potaknuti ne samo poslanje i evangelizaciju našeg kontinenta – koji je sve manje svjestan svoje povijesti i korijena – već nas mora potaknuti na jednu živu bratsku ljubav.

Vijeće europskih biskupskih konferencija može potaknuti nove i konkretne geste solidarnosti kojima bi pomoglo europskom stanovništvu koje proživljava teške situacije pogoršane pandemijom. Među suradnjama u CCEE-u posebno je vrijedna podrška obitelji i obiteljskim politikama. Usko s time povezana je zaštita ljudskog života, kazao je kardinal. Vrlo je važno da se Crkva u Europi međusobno podupire u naviještanju evanđelja života, suprotstavljajući se mnogim navještajima smrti. Europa, rekao je kardinal, doživljava blagostanje kakvo dosad nije doživjelo te je u iskušenju odbaciti ono što se naizgled čini suvišnim. Nažalost, među tim „suvišnim dobrima“ su nerijetko i ljudska bića. Stoga je od ključne važnosti da se Crkva podupire u pastoralnom djelovanju za zaštitu života, formaciju ljudi, osobito onih s političkim odgovornostima, kako kultura smrti ne bi dominirala europskim zakonodavstvom.

Nadalje je državni tajnik u govoru podsjetio kako se Crkva ne može ni na koji način odreći obrazovanja mladih naraštaja. Da bi rasla, ljudskoj su osobu potrebni učitelji, koji su najprije svjedoci, a posebno danas kada se toliko opire bilo kojem obliku autoriteta. Kao biskupi, pozvani smo u prvu ruku biti svjedoci kako bismo tražili u mladim ljudima osoban odgovor.

Kardinal Parolin istaknuo je i pozornost prema najkrhkijoj društvenoj stvarnosti – na odbačene, odnosno na siromašne i migrante. Poručio je kako je milosrđe, koje se živi kao ljubav i služenje, prilika za evangelizaciju i svjedočenje. Kao biskupi su pozvani pokazati kako zajedništvo nadilazi sukobe. Kardinal je podsjetio i na važnost ekumenske suradnje u Europi.

Obrativši se sudionicima skupštine, kardinal je kazao kako brinuti se za druge znači i brinuti se o okolišu. Zaštita stvorenoga je izazov koji je, uz pandemiju, jedan od najžurnijih zadaća s kojima se čovječanstvo mora suočiti. Čak ni trenutna zdravstvena kriza ne smije zaustaviti predanost brizi za zajednički dom, naprotiv, ona nam može pomoći u proširivanju misli i prije svega nas potaknuti na provođenje konkretnih aktivnosti.

Tri stupa: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje

Još jedna potreba Europe je mir koji zahtjeva zajedničko zalaganje i iskren dijalog s predstavnicima drugih religija. Prisjetivši se nedavnog putovanja u Slovačku, Parolin je istaknuo riječi Svetoga Oca neka ta zemlja bude „poruka mira u srcu Europe“. Svaki narod, svaka zajednica, velika ili mala, na ovom kontinentu može odgovoriti na ovaj poziv da bude mirotvorac, kazao je.

Na kraju, osvrnuvši se na sinodu koja će okupiti cijelu Crkvu, kardinal Parolin podsjetio je na tri stupa na koja će se usredotočiti: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje. Sinoda će biti jedna prilika za promišljanje o evangelizaciji pred izazovima koje nas čekaju u današnjem vremenu, zaključio je.

Radio Marija

00:03 Glazba
00:30 Taj beskrajni svemir – tema: Juraj Dragišić i reforma julijanskog kalendara; ur. i vod.: Tatjana Kren, prof.
01:30 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.