Zagrebacko hodocasceMarija Bistrica

Uoči 290. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba, koje će se održati idućeg vikenda, 18. i 19. rujna, donosimo neke manje poznate podatke o počecima ovog zavjetnog hodočašća iz 18. stoljeća.

Najstariji podaci o zagrebačkom hodočašću Majci Božjoj Bistričkoj govore kako su vjernici grada Zagreba hodočastili već 1723. godine. Poticaj "da se uvede ova tako značajna i omiljena procesija dao je član zagrebačkoga kolegija Karlovčanin o. Ivan Šimatić" (Belić, 1984: 637), nedjeljni propovjednik u župi sv. Marka u Zagrebu koji je onda smatran "prvim propovjednikom Kraljevine Hrvatske".

O. Šimatić predložio je da se povede zavjetna procesija "Bistričkoj Djevici, Čudotvorki Kraljevine Hrvatske" kako bi se molilo za prestanak suše koja je prijetila poljima, vrtovima i vinogradima u ljeto 1723. godine.

Već je godine 1723. procesija Zagrepčana i Zagrepčanki išla kao zavjetna u Mariju Bistricu. Te godine može se reći da je ona bila privremena, no već je iduće prerasla u trajnu: "Zagreb će – dok je svijeta i vijeka – svake godine hodočastiti svojoj Predobroj Čudotvorki, dok ga Ona čuva ne samo od materijalne žege, suše i nerodice, nego i od svakog neprijatelja" (Belić, 1984: 639). Miroslav Vanino pak piše kako prve gradske procesije nisu bile zavjetne te kako se ne zna kada je gradska općina zagrebačka učinila formalni zavjet. Datum zagrebačkog hodočašća mijenjao se, no Belić smatra kako su u 18. stoljeću Zagrepčani i Zagrepčanke najčešće u Mariju Bistricu hodočastili o svetkovini Velike Gospe.

U ovim prigodama vjerojatno su propovijedali dijecezanski svećenici, grički kapucini, kaptolski franjevci, remetski pavlini i drugi, navodi Belić. "Budući da se propovijed smatrala integralnim dijelom zavjetnoga hodočašća, zagrebački je Kolegij slao najbolje propovjednike. Oni su se sa svoje strane najsavjesnije spremali, a narod ih je zahvalno i plodno slušao" (Belić, 1984: 639-640). Plodovi hodočašća bila su, prije svega, osobna, unutarnja obraćenja, posebno u sakramentu pomirenja u svetištu. O. Baltazar Gregorić u propovijedi iz 1742. pozvao je okupljene vjernike "da svoja srca kao zavjetni dar prinesu Isusu i Mariji" (Belić, 1984: 641), čime je htio istaknuti "da pred naporima zavjetnoga hodočašća i pred svim drugim izvanjskim darovima prednost u pravoj pobožnosti mora imati vjernikova nutrina, tj. obraćeno, Bogom ispunjeno, Bogu poslušno i po Mariji predano mu srce!" (Belić, 1984: 641).

Vjernici grada Zagreba polaze organizirano na hodočašće u Mariju Bistricu trideset i devet godina poslije otkrića čudesnoga kipa Majke Božje Bistričke, no vjerojatno su i ranije čitave obitelji hodočastile u ovo svetište. Ipak, godina od koje se broje zavjetna hodočašća vjernika grada Zagreba u Mariju Bistricu jest 1731., kada je zagrebački biskup Juraj Branjug posveti novouređenu crkvu Majci Božjoj Snježnoj.

Više informacija o 290. zavjetnom hodočašću vjernika grada Zagreba možete pronaći na poveznici, a informacije o Hodočašću mladih Zagrebačke nadbiskupije u Mariju Bistricu pročitajte ovdje.



IZVOR: Predrag Belić (1984) Neki manje poznati podaci o prvim decenijama zavjetnog hodočašća grada Zagreba u Mariju Bistricu. Bogoslovska smotra, 54 (4): 636-643.

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

 

Radio Marija

01:30 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Rimski triptih svetog oca Ivana Pavla II.

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.