p1600873

Marijansko svetište Vepric kraj Makarske i ove je godine bilo mjestom vjerničkog okupljanja povodom proslave blagdana Male Gospe. Po već uhodanoj praksi, središnje slavlje odvijalo se na uočnicu blagdana, u utorak 7. rujna, kada je Gospino svetište podno Biokova posjetilo više tisuća hodočasnika s Makarskog primorja, iz Neretvanske i Imotske krajine te susjednih otoka i iz Bosne i Hercegovine. Središnje misno slavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup koadjutor i ap. upravitelj Porečko-pulske biskupije mons. Dražen Kutleša uz koncelebraciju splitsko-makarskoga nadbiskupa mons. Marina Barišića, upravitelja svetišta don Miju Šurlina i šesnaest svećenika.

„Dragi vjernici danas smo u ovom Marijinom svetištu došli svatko sa svojim prošnjama i molitvama. Želimo moliti Mariju ali i učiti od nje, učiti od svoje Nebeske Majke. Većina nas je ono što je najvažnije za naš život naučila od svoje zemaljske majke“, kazao je na početku svoje propovijedi mons. Kutleša.

Tumačeći evanđeoski tekst nadbiskup je istaknuo tri bitne faze Marijina i Josipova postupanja i pronalaženja rješenja u poteškoćama. „Prva faza govori o velikoj nevolji kojoj je odgovor u vjeri, druga o Božjem vodstvu i poslušnosti a treća o odlučivanju i odlučnosti, odnosno hrabrosti. Marija je zaručena za Josipa, vole se i jedno drugom vjeruju ali Bog s Marijom ima drukčiji plan te ona kao djevojka postaje trudna. Možda čitajući to evanđelje ne razmišljamo što se sve događa u Marijinu životu“, kazao je nadbiskup Kutleša te nastavio: „Ona čuje Božju riječ i biva joj poslušna, a to ima svoje posljedice. Pita se: kako objasniti Josipu i narodu da je začela po Duhu Svetomu? Međutim, Bog je ponovno intervenirao u njezin i Josipov život i tako spriječio strašne posljedice.“

p1600739

Sveto pismo za sv. Josipa kaže da je bio muž pravedan, čovjek suosjećajan, koji je znao shvatiti i prihvatiti patnju drugoga čovjeka. Josip je znao da Marija nije u zavidnoj situaciji i da ako postupi po Zakonu bit će kamenovana. Josip nastoji naći najbolje rješenje i ne želi povrijediti ženu koju ljubi. Nalazi rješenje da će je potajno otpustiti, tako će nju spasiti a neće prekršiti Zakon. U tom je svjetlu mons. Kutleša podcrtao Josipovu i Marijinu vjeru u Boga i vjeru Bogu, kojom su odgovorili na nevolju koja ih je zahvatila. Potaknuo je vjernike da se upitaju i propitaju kome i što vjeruju te kakva im je vjera.

Budući da je anđeo kojega je Bog poslao Josipu kazao da je čedo u Marijinoj utrobi začeto po Duhu Svetome, nadbiskup je protumačio kako su Židovi shvaćali Duha Svetoga. „Bog dolazi i daje čovjeku znanje da bi mogao shvatiti prvenstveno Boga, svijet i samoga sebe. S druge strane Duh Sveti daje nam mogućnost za vidjeti ono što je Božje i što je istinski važno. Traženjem istine i Božje volje, Marija i Josip se podvrgavaju Bogu i slušaju Njegovu riječ. Čini mi se da danas vrlo često ne čujemo ni Boga ni drugoga, da smo gluhi i da su drugi gluhi, da jedni druge niti čujemo niti slušamo“, kazao je nadbiskup Kutleša. Upozorio je da istina trpi i da se zatvara prostor Duhu Svetomu u našem životu kada ne slušamo Božji glas ni Božju volju. U tom je surječju pozvao vjernike, na poseban način roditelje i svećenike, da odgajaju primjerom, da slušaju Božji glas i Božju riječ te slijede Božju volju u svom životu. U protivnom „ne znamo što ćemo reći drugima kad nas pitaju o vjeri i moralu. Bojimo se da nam ne bi netko prigovorio da smo vjernici, da s vjerom rješavamo poteškoće oslanjajući se na Božju pomoć, dok drugi na drukčije načine prelaze preko tih poteškoća. Božji glas nam govori ali je pitanje koliko ga mi slušamo i čujemo“, istaknuo je nadbiskup.

Podsjetio je da čovjek čezne za slobodom a ona se događa onda „kada može pogledati svakoga u oči i reći ono što je bitno, kad se ne boji onih koji ubijaju tijelo a dušu ne mogu ubiti. Ovo mi se čini važnim osobito u današnje doba kad smo svi izgubili hrabrost i nitko nije odlučan učiniti velike stvari bilo u Crkvi, bilo u politici. Sami se ne usuđujemo učiniti ono što je bitno kako za obitelj tako i za društvo.“

img 4079

Na kraju svoje propovijedi mons. Kutleša je kazao da blagdan Male Gospe treba potaknuti na promišljanje o onome što nam je činiti. „Kao vjernici trebamo vjerovati Bogu i kad nam se vjera ne čini jaka ona treba s Bogom napredovati i rasti kako bismo u poslušnosti Njemu mogli biti čvrsti u donošenju važnih odluka. One u prvom redu trebaju biti usklađene s Božjim zakonom. Mnogo puta u životu kad se pred nas stavi Božji i ljudski zakon biramo onaj ljudski pa i protiv Božjeg zakona. Tražimo danas od naše Majke vjere da nas pouči kako postupati u teškim situacijama i razlučiti bitno od nebitnoga“, poručio je nadbiskup podsjetivši da kao što su Isusa, Josipa i Mariju pratile brojne poteškoće tako one neće ni nas mimoići, ali će Bog za svakoga od nas naći najbolje rješenje. Potaknuo je roditelje da budu odlučni i djecu poučavaju na pravi način ne govoreći im ono što žele čuti nego ono što je dobro za njih, da odgajaju svoju djecu po Božjim zakonima a ne po onima koji su protiv vjere i morala. Obraćajući se svećenicima potaknuo ih je da budu pravi svećenici spremni pohvaliti ono što je dobro i upozoriti na ono što nije dobro, da budu svećenici kakvim ih Bog želi. Sve je pozvao da u ovim izazovnim, teškim vremenima imaju hrabrosti i vjere zajedno djelovati i moliti kako bi uz Božju pomoć došli do dobrih rješenja i odluka.

img 4081

Na kraju euharistijskoga slavlja, za vrijeme kojega je pjevao mješoviti zbor i komorni sastav župe sv. Stjepana prvomučenika pod vodstvom mo. Jure Šabana Stanića, riječ je uputio nadbiskup Barišić. Podsjetio je da je Svetište za ovogodišnju proslavu Male Gospe obogaćeno s nekoliko važnih sadržaja: izgrađen je most za hodočasnike, oslikana je blagovaonica te je izrađen mozaik na 14. postaji križnoga puta koji prikazuje Krista kako silazi nad pakao. Riječ zahvale predvoditelju slavlja i svima koji su sudjelovali u pripremi proslave uputio je upravitelj Svetišta don Mijo Šurlin. Potom je nadbiskup Barišić, uime Svetišta, uručio zahvalnicu velikom dobročinitelju Svetišta gosp. Pasqualu Sacco.

p1600886

Svečanoj koncelebraciji prethodila je molitva krunice i križni put, koji je predmolio don Pavao Banić te je blagoslovio novonaprevljene postaje križnoga puta. Za brojne hodočasnike organizirana je sveta ispovijed. I ove je godine nakon misnoga slavlja izostala tradicionalna marijanska procesija kroz veličanstven krajobraz svetišta.

p1600649

 

Tekst: Silvana Burilović Crnov
Foto: Borko Gunjača

 

Radio Marija

08:20 Glazba
08:30 Vijesti, obavijesti i najava programa
08:45 Glazba
09:00 Caritas – srce i ruke Crkve – ur. i vod.: Stjepan Moškatelo

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.