izbjeglice Afganistan

Nevladine organizacije koje djeluju u području azila i migracija, među kojima i europski ured Isusovačke službe za izbjeglice (JRS), kao i organizacije afganistanske dijaspore, potpisale su zajedničku izjavu u kojoj su ističu uznemirenost situacijom u Afganistanu te traže neodgodivu zaštitu raseljenih, kao i onih u riziku od prisilnog raseljavanja, koji se nalaze u situaciji u kojima su im ugrožena osnovna ljudska prava, prenosi hrvatska sekcija Vatican Newsa.

U zajedničkoj izjavi, organizacije su preporučile pet hitnih odgovora za EU i europske zemlje. To su evakuacija, preseljenje i drugi sigurni putevi do zaštite, humanitarna pomoć, ponovno uspostavljanje sigurnosti, pristup sustavu azila u Europi te obustavljanje deportacija u Afganistan.

Naglasili su kako će velika većina raseljenih Afganistanaca vjerojatno biti smještena u susjednim zemljama, kao što je to bio slučaj tijekom desetljeća raseljavanja iz Afganistana. Primjerice, od 2015., tijekom šest godina, 570.000 Afganistanaca zatražilo je zaštitu u EU-u i pridruženim zemljama. Nasuprot tome, do srpnja 2021. Iran je primio 800.000 registriranih izbjeglica i do 3 milijuna drugih raseljenih Afganistanaca. U Pakistanu je bilo registrirano 1,4 milijuna izbjeglica i do 2 milijuna drugih raseljenih Afganistanaca.

Te su se brojke iz dana u dan povećavale. Osim toga, u Afganistanu je gotovo 5,5 milijuna interno raseljenih osoba. U tom je kontekstu ključno da se malom udjelu izbjeglica koje pristignu u Europu omogući brz pristup pravičnoj proceduri azila u skladu s obvezama europskih država prema europskom i međunarodnom pravu. Pritom posebnu pozornost treba posvetiti ženama i djevojkama i užim članovima njihovih obitelji. Treba obratiti pozornost i na položaj manjina čiji su pripadnici u dodatnoj i neposrednoj opasnosti od progona.

Imajući na umu humanitarnu krizu koja je pogodila Afganistan, potpisnici zajedničke izjave naglasili su kako je potrebno brzo proširiti komplementarne načine sigurnih i legalnih dolazaka, poput privatnog sponzorstva, studentskih stipendija i programa humanitarnih viza, posebno s obzirom na spremnost zajednica, institucija i organizacija da podrže Afganistance. U skladu s pozivima međunarodnih organizacija i humanitarnih aktera u regiji, potrebno je povećati koordiniranu humanitarnu pomoć samom Afganistanu, u opsegu u kojem je to moguće.

Humanitarna pomoć u regiji nije zamjena za Europu koja nudi zaštitu u skladu s EU i međunarodnim obvezama. Niti je to sredstvo za odvraćanje onih koji su ranjivi i u opasnosti od traženja sigurnog puta do zaštite. Prije svega, važno je ponovno uspostaviti sigurnost za stanovnike Afganistana, što je zasigurno najosjetljivije pitanje. Važan je dijalog sa svim relevantnim akterima u Afganistanu kada je to u interesu naroda Afganistana. Međutim, osim humanitarne pomoći, svi drugi oblici suradnje s bilo kojom potencijalnom budućom vladom trebali bi biti uvjetovani poštivanjem temeljnih prava svih Afganistanaca, u skladu s međunarodnim obvezama Afganistana i EU.

Također se mora osigurati da potencijalne sankcije ne utječu negativno na sposobnost pružanja humanitarne pomoći, stoji u izjavi. Potpisnici su naglasili i kako europske zemlje moraju omogućiti brz pristup poštenim postupcima azila za mali dio raseljenih Afganistanaca koji ovdje traže zaštitu. Treba poštivati obveze EU-a i međunarodne zajednice da pruže zaštitu onima kojima je potrebna. Udruge su pozvale i na obustavljanje deportacija u Afganistan osoba kojima nije odobrena međunarodna zaštita u drugim zemljama, budući da, kako je to sada svima jasno, Afganistan nije sigurna zemlja.

Radio Marija

09:00 Caritas – srce i ruke Crkve – ur. i vod.: Stjepan Moškatelo
09:45 Glazba
10:05 Vijesti iz nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu; ur. i vod.: mons. Antun Sente, ml.
10:15 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Sveti Josip – ljubitelj siromaštva

Povodom Godine sv. Josipa, koju je proglasio papa Franjo apostolskim pismom Patris corde, Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije priredio je tematske tekstove...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2021
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2020

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.