Svečano misno slavlje na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira u četvrtak, 1. siječnja, u katedrali sv. Stošije u Zadru, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.
„Nova godina pred nas dolazi kao dar vremena u kojem nas Bog ponovno susreće, u kojem nam se daruje i u kojem nas poziva na dublju vjeru, življu nadu i postojaniju ljubav. Nova godina je prilika da, oslonjeni na Gospodina, uvijek iznova učimo živjeti odgovorno, otvoreno i s više povjerenja u Njega, svjesni da On ide pred nama i prati nas kroz sve dane koji su pred nama“, rekao je mons. Zgrablić.
Potaknuo je da u buduće vrijeme koje još ne poznajemo, uđemo s povjerenjem, „jer nas u njemu već čeka Bog koji je ušao u naše vrijeme, u našu povijest, prihvatio našu krhkost i ostao s nama“.
Navješteni ulomak iz Lukinog evanđelja „koji nas vraća u betlehemsku noć, gdje Bog započinje novo poglavlje povijesti spasenja“, nadbiskup je razmatrao u duhu misli sv. Ambrozija „da Duh Sveti ne trpi odgodu“.
To „produbljuje razumijevanje evanđeoskog prizora i usmjerava naš pogled prema unutarnjem stavu čovjeka koji se susreće s Božjim djelovanjem. Tim riječima sv. Ambrozije želi istaknuti da Božji govor, kada dolazi po Duhu Svetom, u sebi nosi nutarnju snagu i hitnost koja traži trenutačan odgovor, a ne odugovlačenje ili odgađanje pod izlikom razmišljanja ili straha“, istaknuo je nadbiskup, poručivši: „Duh Sveti djeluje u konkretnom trenutku života, dotiče srce i savjest te poziva čovjeka da se odmah stavi na raspolaganje Božjoj volji.
Duh Sveti, kako naglašava sveti Ambrozije, ne ostavlja čovjeka ravnodušnim, nego ga potiče na izlazak iz sebe, na konkretan korak, na odluku koja se ostvaruje u životu“.
U tom kontekstu, nadbiskup je upozorio da „odgoda onoga što Božja riječ potiče u nama nije bezazlena, jer često znači zatvaranje srca milosti koja je dana upravo sada i možda se više neće ponoviti na isti način“.
Pastiri koji dolaze žurno do jaslica su jasan primjer takvog odnosa prema Božjoj riječi. „Pastiri najprije slušaju poruku anđela, prihvaćaju je s povjerenjem bez dodatnih jamstava i zatim žurno kreću na put, ne dopuštajući da ih zaustave sumnja, strah noći ili navezanost na vlastitu sigurnost. Njihova žurnost u svjetlu Božjeg djelovanja nije plod nestrpljenja ili znatiželje, nego izraz vjere koja se očituje u djelu i poslušnosti.
U tom svjetlu, njihov hod postaje hod vjere, hod onih koji su dopustili da ih Božja riječ dotakne, promijeni i pokrene“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da „Božja riječ nije tek obavijest koju možemo primiti i pohraniti za kasnije, nego poziv koji traži odgovor srca i djela.
Vjera se ne iscrpljuje u razmišljanju, nego se potvrđuje u spremnosti da se odmah učini ono na što nas Duh Sveti potiče, jer u Božjoj logici ‘kasnije’ često znači izgubljenu priliku za milost koja se daruje sada“, upozorio je mons. Zgrablić.
Pastiri u Betlehemu nalaze Mariju, Josipa i Dijete Isusa položeno u jaslicama. „Kako nekad, tako i danas: Bog se može pronaći u jednostavnosti; ne u spektaklu ovoga svijeta, nego u malenosti; ne u moći i sili, nego u blizini ljubavi i prijateljstva. Jaslice nam otkrivaju kakav je Bog. To je Bog koji želi da ga radosno primimo kao malo dijete, srcem, kako bi nas mogao preobraziti iznutra“, poručio je predvoditelj slavlja.
Pastiri potom svjedoče što su čuli i vidjeli. Iskustvo susreta pastira s Bogom „ne ostaje zatvoreno u privatnost, nego se pretvara u navještaj. Tko je istinski susreo Boga, ne može šutjeti. Evanđelje nam tako pokazuje da vjera nije samo osobni doživljaj, nego i poslanje“, rekao je mons. Zgrablić.
U ozračju svetkovine Marije Bogorodice, nadbiskup je rekao da je Marija žena puna vjere, koja u dubini svoga bića osluškuje Božje djelovanje.
„Dok pastiri, potaknuti anđeoskom porukom, radosno govore i naviještaju ono što su vidjeli i čuli, Marija ostaje u šutnji i dopušta da se otajstvo koje se pred njom zbiva polako utisne u njeno srce. Evanđelist Luka nam kaže da je Marija sve te događaje brižno čuvala i o njima razmišljala u svom srcu, povezujući riječi, susrete i znakove u cjelinu Božjeg plana koji se postupno otkrivao.
Kao Bogorodica, ona ne nosi samo Dijete Isusa u naručju, nego nosi i otajstvo Boga koji je postao čovjekom – u svojoj vjeri, u povjerenju koje ne traži trenutačna objašnjenja, nego se oslanja na Božju vjernost“, istaknuo je nadbiskup. Rekao je kako Marija „dopušta Bogu da je vodi, ne samo u izvanjskim događajima, nego i u mislima, osjećajima i dubinama srca, prepuštajući se njegovoj volji korak po korak“.
„Marija nas uči da vjera nije brzi odgovor na životna pitanja niti prolazni ushit nad Božjim djelima, nego dug i strpljiv put na kojem učimo vjerovati i onda kad ne razumijemo sve odmah. U vremenu u kojem smo pritisnuti brzim ritmom životnih obveza, Marija nas poziva na unutarnju sabranost i tišinu, na strpljivo čuvanje i razmatranje svega što je Isus učinio za nas i što i danas čini u našim životima.
Marija nas uči da se novi dani ne započinju samo planovima i obvezama, nego otvorenim srcem koje zna slušati Boga i u tišini prepoznavati njegovu prisutnost“, poručio je nadbiskup. Poželio je da nas Marija, „Majka Isusova i naša Majka, nauči čuvati i strpljivo njegovati sjeme mira koje Bog sije u naše živote. A Krist, naša svjetlost i naš mir, neka novu godinu ispuni plodovima pravde, nade i trajnog mira u srcima ljudi i među narodima“.
U drugom dijelu propovijedi nadbiskup je predstavio naglaske iz poruke pape Lava XIV. za 59. Svjetski dan mira kojeg Crkva obilježava 1. siječnja te je poželio svima blagoslovljenu 2026. godinu.
Na kraju mise otpjevan je Himan sa zazivom Duha Svetoga za blagoslovljenu novu godinu.
Izvor: Zadarska nadbiskupija
