MG 1070

Sisački biskup Vlado Košić predvodio je u nedjelju, 14. prosinca 2025., svečano misno slavlje u crkvi sv. Petra apostola u Ivanić-Gradu, tijekom kojega je blagoslovio obnovljenu župnu crkvu, teško stradalu u petrinjskom potresu. Suslavio je domaći župnik Branko Koretić, a nazočili su mu predstavnici državnih, županijskih i gradskih vlasti, među kojima i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te gradonačelnik Ivanić-Grada Javor Bojan Leš, kao i predstavnici izvođača radova. Slavlju su nazočili i brojni vjernici koji su s radošću i zahvalnošću dočekali povratak u svoju župnu crkvu nakon dugog razdoblja privremenih rješenja i izvanrednih okolnosti.

Na početku je u ime župljana pozdrav uputio dr. Mile Marinčić, podsjetivši na stradanje župne crkve sv. Petra apostola u Ivanić-Gradu u potresu na Banovini, nakon čega je bila nužna njezina temeljita obnova. Istaknuo je kako Crkva nije samo građevina, nego prije svega zajednica vjernika, koja je tijekom razdoblja obnove dodatno ojačala unatoč okupljanjima na privremenim lokacijama.

U homiliji je biskup Košić istaknuo kako je riječ o iznimno radosnom i zahvalnom trenutku za župnu zajednicu i cijelu Sisačku biskupiju. „Blagoslov crkve uvijek nas ispunja radošću i zahvalnošću“, poručio je biskup, zahvalivši Bogu i sv. Petru što je obnova dovršena upravo uoči Božića, kako bi vjernici velika božićna slavlja mogli proslaviti u svojoj crkvi. Podsjetio je kako blagoslov sakralnih prostora vjernike uvijek iznova upućuje na dublji smisao vjere, naglasivši Isusove riječi: „Kad god blagoslivljamo crkvu ili kapelu, sjećamo se kako je Gospodin rekao da mi trebamo biti sami hram Božji, hram Duha Svetoga“, rekao je biskup, pozvavši vjernike na iskrenu molitvu i življenje vjere „u Duhu i istini“.

Osvrćući se na obnovu crkava stradalih u razornom potresu 2020. godine, biskup Košić naglasio je kako je riječ o opsežnom i zahtjevnom pothvatu. Istaknuo je da se u Sisačkoj biskupiji obnavljaju ili su obnovljena ukupno 44 sakralna objekta, među kojima 28 župnih crkava. „Velik je to broj i objekata i ljudi te je potrebno puno znanja, truda, novca, ali i strpljivosti da bi se sve to privelo kraju“, rekao je, zahvalivši pritom Vladi Republike Hrvatske i osobito Ministarstvu kulture i medija na stručnoj i financijskoj potpori, budući da je riječ o kulturnoj i spomeničkoj baštini Republike Hrvatske.

Tumačeći liturgijska čitanja Treće nedjelje došašća, biskup je poseban naglasak stavio na strpljivost, pozivajući se na Poslanicu sv. Jakova. Istaknuo je kako se ta poruka može primijeniti i na obnovu nakon potresa. „Naša je obnova bila velika i teška – i još je uvijek – ali ovdje je došla do kraja“, rekao je, pohvalivši pritom župnika Branka Koretića za ustrajnost i zauzetost. 

Blagoslov obnovljene crkve biskup je nazvao „čudesnim postignućem“, podsjetivši na strah i nevjericu koji su zavladali nakon potresa. „Kad je potres zavio u crno tolike ljude i porušio kuće, bolnice, škole i crkve, svi smo bili prestrašeni, a danas svjedočimo čudesima obnove“, rekao je, zahvalivši Bogu, ali i svim ljudima koji su svojim radom pridonijeli obnovi.

Zaključno se osvrnuo na Nedjelju Caritasa te istaknuo važnost solidarnosti i milosrđa kao konkretnih znakova kršćanske vjere. Naglasio je kako se prikupljenim darovima ne pruža samo materijalna pomoć, nego se ljudima u potrebi daje i ono najvažnije – blizina i nada. „To su konkretna djela ljubavi kojima podižemo nadu onima koji su često sami i zaboravljeni“, zaključio je biskup Košić.

Na kraju slavlja sve okupljene pozdravio je i župnik Koretić, također istaknuvši duboku zahvalnost i radost povratka u crkvu nakon gotovo tri godine privremenih rješenja i izazova uzrokovanih potresom. Naglasio je kako je to razdoblje, unatoč teškoćama, dodatno učvrstilo vjeru, zajedništvo i spremnost župljana na služenje. Posebno je zahvalio biskupu Vladi Košiću na stalnoj blizini, ohrabrenju i zauzimanju za obnovu, Ministarstvu kulture i medija, Zagrebačkoj županiji, Gradu Ivanić-Gradu, kao i svim ustanovama, izvođačima i donatorima uključenima u obnovu crkve. Na poseban je način zahvalio župljanima koji su svojim radom, molitvom i žrtvom pokazali da Crkvu ne čine samo zidovi, nego živa zajednica vjernika.

 

Izvor: Sisačka biskupija

 

Radio Marija

14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:50 Molitva za život
15:00 Krunica Božjega milosrđa
15:10 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Našice - Đurđenovac: 105,8 Mhz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva zagovora Svete obitelji za našu obitelj (sv. Ivan Pavao II.)

Bože, od kojega dolazi svako očinstvo na nebu i na zemlji, Oče koji si Ljubav i Život, neka svaka obitelj na zemlji posredstvom Tvoga Sina Isusa...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2026
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.