MG 9733Šesnaesto zavjetno hodočašće Sisačke biskupije u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke održano je u subotu, 23. kolovoza 2025.  dio hodočašća bilo je svečano misno slavlje koje je predvodio biskup Vlado Košić u zajedništvu s više od pedeset svećenika pristiglih iz svih župa biskupije zajedno sa svojim vjernicima.

Na početku je biskupa i sve okupljene vjernike srdačno pozdravio rektor svetišta Tomica Šestak, uputivši im riječi dobrodošlice i zahvalnosti na dolasku. Pozdravljajući okupljene, biskup je zahvalio mladima, svećenicima i svim hodočasnicima, osobito brojnim pješacima. Podsjetio je i na europski Dan sjećanja na žrtve totalitarizama te spomenuo današnji pokop posmrtnih ostataka žrtava iz Jazovke.

U homiliji biskup je tradicionalno najavio kako će nova pastoralna godina u biskupiji nositi naziv „Godina nade”. Polazeći od Jubilejske godine i njezina gesla „Hodočasnici nade”, izrazio je želju da se tijekom ove pastoralne godine više promišlja o nadi i budućnosti te da se to pretoči u različite pastoralne aktivnosti. Potaknuo je na konkretno djelovanje u obiteljima, među mladima, u promicanju duhovnih zvanja i djelima milosrđa. U tom je kontekstu izrazio i podršku djelovanju Centra za život u biskupiji, koji se uskoro otvara, te progovorio o zaštiti svakog začetog života.

Govoreći o smjernicama, istaknuo je uključiv pristup prema ranjivima i rubnima: „…nikoga ne smijemo osuđivati niti odbacivati, nego naprotiv svakome pomoći da se uspravi i nađe pravi put“. Osobito je potaknuo na blizinu siromašnima i ožalošćenima: „Možda bi bilo dobro ovu pastoralnu godinu koju započinjemo u našoj Biskupiji, a odvija se unutar Godine jubileja 2025., također prozvati Godinom nade za bolesne, osamljene i sve potrebite. Time bismo stavili naglasak na pomaganje drugima da ne misli svatko samo na sebe, već na potporu onima koji traže razloge nade, na davanje nade onima koji su ju izgubili i misle da ju više ne mogu naći. Dakako, da smo uvijek, a posebno ove godine u kojoj želimo s cijelom Crkvom biti hodočasnici nade, pozvani biti blizu svim siromašnim i ojađenim ljudima“, rekao je biskup, posebno istaknuvši hrvatske branitelje koji su svoje živote izložili za Domovinu, a koji su često zanemareni i ne osjećaju dovoljno poštovanja.

Biskup je poručio i da je naša zadaća svima navijestiti poruku nade, a ona ima izvor upravo u Kristu Isusu. „U Isusu Kristu uskrsnulome naša je nada u vječnost, u pobjedu pravde nad nepravdom, života nad smrću, ljubavi nad mržnjom. To ispovijedamo svake svete mise kada kažemo: …tvoj slavni dolazak iščekujemo…, a u Vjerovanju da vjerujemo „u uskrsnuće mrtvih i život budućega vijeka. Ta konačna nada, taj pogled uprt u vječnost naša je specifičnost, to resi nas kršćane tako da upravo po našoj vjeri u Krista mi – premda smo ljudi kao i svi drugi – nemamo straha pred smrću, nismo zagledani u besmisao i u propast nego smo puni smisla pozvani živjeti ovaj život kao pripravu za konačni vječni život“, ustvrdio je biskup, dodavši i da je Blažena Djevica Marija nositeljica nade svakom kršćaninu i čitavom čovječanstvu.

Rekao je i kako nadati se u Kristu znači ne odustajati od nastojanja da ćemo uspjeti pobijediti zlo i grijeh. „Nadati se u Kristu znači da možemo uspjeti u osobnom životu, kao i u životu naše obitelji, naše župe, biskupije i Domovine gajiti vjeru i nadu, ustrajati u ljubavi, podići djecu i dati im dobar kršćanski odgoj, otvarati budućnost za čitav narod. Nadati se u Kristu znači usmjeriti svoj hod prema vječnosti, svom konačnom cilju.“

Na kraju je poručio i kako će ova Godina nade biti osobito blagoslovljena ako se u svakoj katoličkoj obitelji u našoj Biskupiji rodi još jedno dijete. „Djeca su doista jamstvo budućnosti i Crkve i naroda. Blagoslov je Božji nada u svakome koje trpi, koje nosi svoj križ ali ne odustaje od Kristovih obećanja. Neka nam pomogne zagovor Presvete Bogorodice da budemo nositelji nade, da naša Biskupija i svaka župa i svaka obitelj i čitava Domovina bude mjesto nade i budućnosti.“

Dan ranije, u petak 22. kolovoza, u svetištu je održano 12. hodočašće mladih Sisačke biskupije. Program je započeo misnim slavljem koje je predvodio vlč. Marijan Štingl, povjerenik za mlade, u zajedništvu s drugim svećenicima. Večernji susret nastavljen je u zajedništvu s biskupom Vladom Košićem kroz prigodni program, a zaključen je na bistričkoj Kalvariji pobožnošću Puta svjetla.

 

Izvor: Sisačka biskupija

Radio Marija

04:30 Kroz stoljeća Crkve - tema: Redovništvo; gost-urednik: dr. sc. p. Ivica Musa; vod.: Andrej Paulus
05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Našice - Đurđenovac: 105,8 Mhz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Evanđelje 5. nedjelje kroz godinu prilagođeno djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom

Odsjek za pastoral osoba s invaliditetom i djece s teškoćama u razvoju Riječke nadbiskupije pripremio je video-evanđelje za djecu s teškoćama u...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2026
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.