Preduskrsna DO djelatnika 06Preduskrsna duhovna obnova djelatnika u središnjim nadbiskupijskim ustanovama u Đakovu održana je na Veliki ponedjeljak, 14. travnja 2025. u Bogoslovnom sjemeništu, a predvodio ju je dr. Davor Vuković, prodekan za financije i organizaciju poslovanja te profesor na đakovačkom KBF-u i predstojnik Instituta za novu evangelizaciju „Ivan Pavao II.“ u Osijeku.

Šezdesetak djelatnika u sjemenišnoj kapeli Bezgrešnog Začeća BDM pozdravio je organizator duhovne obnove,  preč. Mato Gašarović, ravnatelj UZUK-a i ekonom Bogoslovnog sjemeništa.

Dr. Vuković je zahvalio ekonomu na ukazanom povjerenju te je duhovnu obnovu započeo molitvom. U svom je razmatranju govorio o nadi na koju poziva i papa Franjo u Jubilejskoj godini, zatim o strpljivosti, vjeri i radosti. Ustvrdio je da kršćanska nada nije samo ljudska nego ona proizlazi iz odnosa s Bogom odnosno iz vjere u Boga. U središtu kršćanske nade je Bog Isus Krist koji je umro i uskrsnu i upravo zato se kršćani mogu nadati. No unatoč tom potencijalu nade/ufanja činjenica je da je u svijetu sve više tjeskobnih, depresivnih, pesimističnih ljudi. U tom smislu dr. Vuković je tumačio izraz pape Franje nada ne razočarava koji se odnosi ne na ljudsku nadu nego na nadu koja proizlazi iz vjere i povjerenja u Boga a rađa se iz odnosa s njim. Tako se otvara obzor Božanske nade koji daje smisao ljudskom životu. Takva nada nije tek površni optimizam i stvar naravi nego svoje utemeljenje ima u Bogu. Nada se rađa postupno, ulazeći u odnos s Bogom i strpljivo. Potrebno je otvoriti se djelovanju Duha Svetoga, surađivati s Bogom te čitati Sveto pismo koje je veliki izvor nade, poručio je dr. Vuković. Zatim je sve izrečeno potkrijepio tekstovima Pavlovih poslanica. Ukazao je da je radost također stanje koje proizlazi iz nutrine čovjeka koji je predan Bogu. Onaj koji je susreo Bog u njegovoj riječi ne može biti drugačiji nego radostan jer evanđelje je radosna vijest. Prihvaćanjem Boga u svoj život i njegova spasenja kreće se putem oslobođenja od okova ovoga svijeta: tuge i žalosti, duboke praznine, osamljenosti i besmisla. Radost današnjem čovjeku oduzima konzumerizam, potrošački mentalitet, gramzivost…

Strpljivost je kći nade, kaže papa Franjo, te da ju je potrebno otkriti i njegovati. Profesor Vuković je ustvrdio da svako strpljenje u sebi uključuje i trpljenje koje valja podnositi radi nekog cilja. Budući da živimo u instant kulturi gdje sve mora biti odmah i sada potrebno se okrenuti prirodi i uvidjeti da je za sve potrebno vrijeme i strpljenje. Bez strpljenja nema niti spasenja. Strpljivost se treba vježbati u malim svakodnevnim situacijama i odnosima u obitelji, na radnom mjestu i susretu s ljudima.

Razmatranje je zaključio donoseći dva plastična primjera. Prvi je bio primjer beznađa u kojemu mladi Nizozemci traže eutanaziju jer više ne vide smisao života, a drugi je bio primjer žive vjere, nade, strpljivosti i ufanja koji je svjedočila Tea Perović, majka četvero djece koja je posljednje 3 godine svoga života unatoč teškoj i neizlječivoj bolesti snažno živjela vjeru, ufanje i ljubav prema Bogu i svim ljudima koje je susretala. Njezin posljednji javni nastup bio je na Konferenciji za žene u Đakovu gdje je fizički vidno oslabljena iz svoje nutrine svjedočila o radosti koja dolazi od Boga i odnosa s njime te prihvaćanja svojega križa.

Nakon razmatranja uslijedilo je pokorničko bogoslužje s ispitom savjesti, a onda i mogućnost za sakrament pomirenja.

Vrhunac obnove bilo je misno slavlje koje je predslavio dr. Vuković u koncelebraciji s preč. Gašparovićem i vlč. Andrijom Đakovićem, umirovljenim svećenikom. Predslavitelj Vuković je u uvodu pozvao sve okupljene da se otvore daru Božje milosti koja na poseban način u euharistijskom slavlju silazi među ljude u svojoj Riječ i Tijelu.

U homiliji dr. Vuković je protumačio smisao, značenje i važnost Svetoga trodnevlja u kojemu je srž katoličke vjere te je dao poticaj za pripravu i slavlje tih dana koji bi trebali biti na prvome mjestu svakoga katolika.

Preduskrsna obnova djelatnika u središnjim nadbiskupijskim ustanovama završila je zajedničkim ručkom na kojemu se djelatnicima pridružio i biskup Ivan Ćurić. On je djelatnicima izrekao uskrsnu čestitku u svoje ime i u ime nadbiskupa Đure Hranića. U ime djelatnika čestitku je izrekao Mišo Lukačević, pomoćnik ravnatelja Caritasa Đakovačko-osječke nadbiskupije. Preč. Gašparović također je izrekao čestitku te zahvalio dr. Vukoviću na predvođenju obnove i svim djelatnicima koji su se odazvali istoj.

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

06:15 Nakane Apostolata molitve za travanj; Krunica - Žalosna otajstva
06:40 Glazba
06:45 "Riječ o riječi" - duhovni poticaji za svaki dan
06:50 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 18:30h - homilija mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH

Na Veliku subotu, 19. travnja, u 18:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Uskrsnu homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Kolovoz 1756
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.