0001112 770x470Uskrsna nada ne mijenja stvarnost već mijenja nas. Omogućava nam da više ne budemo samo pasivni slušači nego da postanemo i aktivni sudionici stvaranja novog svijeta i novog čovjeka usklađenog s uskrslim Isusom. To je nada u Božje kraljevstvo za koje molimo u svakom Očenašu.

Drage sestre i draga braćo,

u blagovalištu Bogoslovnog sjemeništa „Ivan Pavao II.“ u Rijeci nalazi se triptih koji prikazuje iskustvo dvojice učenika na putu u Emaus (Lk 24,13-35). Prva slika prikazuje zbunjene, prestrašene i tužne učenike koji idu iz Jeruzalema u Emaus nakon iskustva Velikog petka i ništa ne razumiju. Na drugoj je slici središnji trenutak njihova susreta s uskrsnulim Isusom kad su im se otvorile oči, zapalilo srce i prosvijetlio razum te im je sve postalo jasno. Na trećoj slici može se vidjeti njihov radosni povratak u Jeruzalem kako bi svojoj braći i sestrama prenijeli svoje iskustvo i navijestili evanđelje – Isusovo uskrsnuće. Nadbiskup u miru Ivan redovito je objašnjavao kako ta slika predstavlja onu promjenu koja bi se trebala dogoditi tijekom boravka i života u Bogosloviji. Slažem se s njim, ali tu njegovu misao primjenjujem i na sve nas koji smo u ovoj Svetoj godini 2025. i jubilarnoj godini naše Riječke nadbiskupije Božjom milošću dovršili svoje korizmeno hodočašće i kao „hodočasnici nade“ započeli radosnu proslavu Uskrsa.

Živimo u vremenima punim izazova. Riječi učenika iz Emausa često mogu biti i naše: „A mi se nadasmo…“ (Lk 24,21). Koliko je danas onih koji hodaju, svatko prema svom „Emausu“, razočarani i izgubljeni? Mladi ne vide budućnost, obitelji su pritisnute brigama, bolesni trpe u osami… Uskrsli Krist dolazi i k njima – ali po nama! Zato je potrebno da se najprije nama samima dogodi susret s njim. On želi ponovo probuditi našu vjeru i vratiti nam nadu kako bi nas s ljubavlju, kojom nas ljubi i kojom ljubi sve ljude, poslao drugima da im služimo u ljubavi. Primjer su nam dvojica učenika na putu i ono što je susret s Isusom uskrsnulim njima učinio. Još više, primjer nam je sam Isus koji temeljem ove pripovijesti jasno pokazuje da ni onda kada nam je najteže nismo sami, da je on i tada – ili osobito tada – s nama u svojoj riječi, u sakramentima, posebno u euharistiji, u Crkvi – koja se za nas na ovom prostoru konkretizira u našoj Riječkoj nadbiskupiji – čija je zadaća u snazi Duha Svetoga nastaviti njegovo poslanje svugdje gdje su dvojica ili trojica okupljena u njegovo ime.

Kao nekad dvojici učenika na putu u Emaus, tako i nama Isus vraća nadu. A mi smo pozvani tu radosnu vijest nade pronositi svuda po svijetu gdje ljudske nade dolaze do svog kraja, kako bi se na svakome mjestu mogao dogoditi susret s onom nadom koju donosi uskrsli Gospodin. Dopustimo uskrslom Isusu da naša ljudska i prolazna, prizemna i krhka nadanja ispuni novom nadom, nadom koja se ne zaustavlja na grobu, već smrti daje novu perspektivu. Ta nova perspektiva nada je uskrsnuća, onog Isusova, u koje kao kršćani vjerujemo, a s njim i onog našeg, kojemu se kao kršćani nadamo.

Uskrsna nada ne mijenja stvarnost već mijenja nas. Omogućava nam da više ne budemo samo pasivni slušači nego da postanemo i aktivni sudionici stvaranja novog svijeta i novog čovjeka usklađenog s uskrslim Isusom. To je nada u Božje kraljevstvo za koje molimo u svakom Očenašu. Ona raspaljuje naša srca, budi našu vjeru i osposobljava nas za usklađenost s Božjom voljom, za izlazak iz zatvorenosti u vrtlog vlastita beznađa i za  povratak s ljubavlju koja je domišljata drugima, koji nam nisu neprijatelji i konkurencija nego sestre i braća. Osposobljava nas za zajednički hod u nadi, „ruku pod ruku, bez guranja i gaženja (…), bez gajenja zavisti i licemjerja, ne dopuštajući da itko zaostane ili se osjeća isključenim“ (papa Franjo, Poruka za korizmu 2025. „Hodimo u nadi“).

Uskrsna nada nije tek osjećaj – ona mijenja naše živote! Neka ta nada promijeni o ovom Uskrsu i sve nas. Neka nas potakne da se više ljubimo, da jedni drugima služimo i donosimo nadu onima koji nade nemaju.

Krist – naša nada uskrsnuo je! On je pobijedio smrt! U njegovoj je pobijedi i naša pobjeda. I mi ćemo s njim uskrsnuti!

Sretan i blagoslovljen Uskrs!

Mate Uzinić, riječki nadbiskup

Rijeka 2025.

 

Izvor: Riječka nadbiskupija

 

Radio Marija

05:15 Glazba
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:40 Glazba
06:00 Kraljice Neba; Molitva prije rada

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 18:30h - homilija mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH

Na Veliku subotu, 19. travnja, u 18:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Uskrsnu homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2018
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.