U petak 14. ožujka u 19 sati u Centru za kulturu Trešnjevka započele su ovogodišnje 34. Svečanosti Pasionske baštine, monodramom "Bio sam tamo", prema motivima romana "Tunika" Lloyda C. Douglasa, u režiji i izvedbi dramskog umjetnika Pere Eranovića.
Uvodni pozdrav uputila je prof. Eva Kirchmayer Bilić, predsjednica Udruge Pasionska baština, podsjetivši, između ostaloga, na vrijeme kada je započela s djelovanjem udruga Pasionska baština 1990. i 1991. godine, u vrijeme nastajanja hrvatske države, kada je i oslobođena njezina povijest pa tako i baština, pružila se velika mogućnost pa i obveza koja od svih nas očekuje da istražimo ono nepoznato, ono što još uvijek postoji i čeka da bude predstavljeno pred svima.
Svečanosti je proglasio otvorenima vlč. Damir Ocvirk, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše, župnik župe sv.Josipa na Trešnjevci u Zagrebu. „Ove svečanosti Pasionske baštine nas podsjećaju da je muka nešto što je prolazno, a ono što je vječno je vječni život u Bogu koji je od vijeka i zauvijek.“, istaknuo je vlč. Ocvirk.
34. Svečanosti Pasionske baštine posvećene su 1100. obljetnici Hrvatskoga kraljevstva, a lik Kralja Tomislava dio je vizualnog identiteta ovogodišnjeg programa, koji je oblikovala Armensko-hrvatska umjetnica Alina Gishyan. Rad jednog od najznačajnijih hrvatskih medaljera Ive Kerdića (Davor, 19. svibnja 1881. – Zagreb, 27. listopada 1953.), koji je Kralja Tomislava izradio povodom obilježavanje 1000. obljetnice Hrvatskoga kraljevstva 1925.g, autorici je bio nadahnuće. Ulaz na sve programe je slobodan.
Monodrama 'Bio sam tamo' donosi potresno iskustvu rimskog centuriona Marcela Galija i svjedočanstvo organizacije smaknuća mjesnog revolucionara poznatog po čudesima, čiju tuniku Marcel osvaja na kocki. Kao ateist, Marcel odbacuje nadnaravna svojstva tkanine, ali uranjajući u priču Velikoga petka, počinje osjećati prisutnost u sobi. Kroz povijest o političkim spletkama, izdaji i utjecaju krvožedne rulje, Marcel vodi publiku kroz mučne scene suđenja, kažnjavanja i smrti. Publika postaje zbor prikaza koje dijele traumu događaja, nesvjesna svoje prave uloge.
Pere Eranović rođen je 1990. u Trogiru. Nakon srednje škole, upisao je glumu na UMAS-u, gdje je magistrirao 2014. godine monodramom "Priče iz Vukovara". Godine 2015. godine postaje član ansambla HNK u Splitu. Tijekom proteklih 10 godina ostvario je preko trideset uloga, kako u matičnoj kući tako i u drugim kazališnim produkcijama. Monodrama "Bio sam tamo" druga je njegova monodrama za koju potpisuje dramatizaciju, režiju i izvedbu. Snimio je nekoliko filmova i serija, a osim glumom, aktivno se bavi i glazbom te likovnom umjetnošću.
U intervjuu za Radio Mariju netom nakon izvedbe predstave otvorenja ovogodišnjih Svečanosti pasionske baštine, Pere Eranović posvjedočio je kako je uvidio da put od ideje do realizacije ove predstave vodi Bog.
"Ideja za predstavu dogodila se prije dvije godine u mom korizmenom hodu kada sam bio na svom egzistencijalnom dnu, u svojoj duhovnoj pustinji, ljut na ljude koji mi nisu znali objasniti zašto je korizma milosno vrijeme, kada se odvijao klimaks moje sumnje u mene samog kao glumca...I tada, tako ljutit, došao sam potresen s jednog sprovoda dvogodišnjaka, sjeo, nastavio čitati roman „Tuniku“ i čuo poticaj iznutra – Idi i napravi – i ostalo je sve povijest. Duh Sveti je preko mojih prstiju napisao dvadeset stranica teksta u dva dana. Jasno sam vidio slike, minimalizam scene, krvavo platno pored sebe, duboku interakciju...prostor u kojem se događa katarza. "
Mnogo je bilo zanimljivih i teških trenutaka tijekom pripremne faze predstave posebno kada je osjetio da treba prije svega skršiti svoj egoizam, no posebnih “skokova” u pripremi, ključnih trenutaka kao kad je Perin kolega Bojan Brajčić rekao „ Ej, slušaj stari, ovo nije monodrama, ovo je duodrama. Počni se obraćati ovom platnu na sceni jer je živo.. imaš partnera na sceni“.
Eranović je spomenuo i iskustvo kolega ateista i muslimana koji su, pogledavši predstavu, bili potreseni.
Na pitanje o tome kako je primio ideju prof. Kirchmayer Bilić da upravo “Bio sam tamo” bude predstava otvorenja na ovogodišnjim svečanostima posvećenim jubileju 1100. godina hrvatskoga kraljevstva, Eranović ističe kako shvaća poziv kao potporu i doživljava kao čast, te kao poticaj na razmatranje nad svim tim činjenicama koje obilježavamo manifestacijom koja svjedoči kontinuitet naše duhovne i nacionalne borbe ne samo da ostanemo svoj na svome, već da uspijemo to blago i identitet koji čuvamo nositi do, kako se kaže, nebeske Hrvatske. T
akođer, govoreći o sklonosti kockanja sa spasenjem duše, Pere Eranović komentira kako je primjetno kockanje s duhovnim kapitalom kao da se sve podrazumijeva, ali nije tako - „Krist je donio paradigmu oprosta. Mislim da je 70 godina ljudskog prosjeka ovdje u Hrvatskoj pramalašno u odnosu na vječnost i, kad nekako računam, draže mi se zamjeriti ovdje nekima nego Njemu gore. Uza svo njegovo milosrđe koje je uvijek tu jer mislim da je to ipak dio jednog kršćanskog fer odnosa.“
“Danas smo gladni pogleda, a Kristov pogled je pogled koji sve mijenja i okosnica je predstave” koja oslobađa, pročišćuje donosi obraćenje, ali i ozdravlja što je podijelio u nastavku razgovora za Radio Mariju Pere Eranović kazavši kako su svjedočili fizičkom ozdravljenju. Nakon jedne od izvedbi, gospođa iz publike koja zbog bolesti četrdeset godina nije mogla suzu pustiti, rasplakala se.
U razgovoru o predstavi “Bio sam tamo” nemoguće je bilo ne zaustaviti se pred Majčinim pogledom. Kao njemu poseban dio predstave, iako sve ovisi o trenutku, situaciji, ali Eranović ističe da je to taj susret “kad Ona dođe do križa i kaže - Mali moj, Mama je tu”. Sve će biti u redu.
S redateljem i glumcem Perom Eranovićem razgovarala je Ivka Malkoč Bastašić.
Cijeli razgovor poslušajte u rubrici Kulturno&aktualno u ovomjesečnoj emisiji Kulturni uskličnik 28. ožujka u 17 sati, a više o programima Pasionske baštine pročitajte na službenim stranicama i u emisiji Glazbena sekunda u kojoj je gostovala prof. Eva Kirchmayer Bilić, predsjednica Udruge Pasionska baština.
Prilog s otvorenja 34. Svečanosti Pasionske baštine donosimo u Vijestima dana u ponedjeljak 17. ožujka u 16:30h.