IMG 2143 scaledKao i prijašnjih godina, tijekom pet korizmenih četvrtaka u gradu Požegi, održavaju se korizmene tribine četvrtkom koje u godini Redovnog jubileja pod geslom „Hodočasnici nade“ imaju za cilj promišljati o važnosti nade u životu svakog čovjeka, osobito vjernika. Na prvoj korizmenoj tribini, koja je održana u četvrtak 13. ožujka u požeškoj Dvorani sv. Terezije gostovao je franjevac trećoredac Matej Jovanovac te održao izlaganje na temu: „Čemu da se nadam?“.

Nakon molitve, vjeroučitelj Zvonimir Zelenika – moderator tribine, pozdravio je sudionike, izrazivši radost što započinje još jedan ciklus korizmenih tribina u gradu Požegi u organizaciji Požeške biskupije. Potom je predstavio raspored predstojećih tribina i progovorio o njihovoj zajedničkoj temi citirajući riječi pape Franje: „U srcu svakoga čovjeka prebiva nada kao želja i očekivanje dobra, iako ne znamo što nam sutra nosi. Međutim, nepredvidivost budućnosti ponekad izaziva proturječne osjećaje: od povjerenja do straha, od smirenosti do očaja, od sigurnosti do sumnje. Često susrećemo obeshrabrene ljude koji u budućnost gledaju sa skepsom i pesimizmom, kao da im ništa ne može donijeti sreću, radost, mir i nadu…“ Na kraju je moderator Zelenika zaključio kako će nam predavači na korizmenim tribinama dati priliku da obnovimo svoju kršćansku nadu. Zatim je u kratkim crtama predstavio predavača, istaknuvši njegovo usavršavanje na području biblijskih znanosti kao i njegov angažman na zagrebačkom Ksaveru gdje vrši službe odgojitelja, provincijskog vijećnika i duhovnog asistenta Frame. Kazao je kako je česti voditelj duhovnih vježbi, a mnogima je poznat kao jedan od urednika youtube kanala „Pod smokvom“.

Na početku svoga izlaganja fra Matej je kazao da će progovoriti o poimanju nade na temelju svetoga pisma, ali i u kontekstu korizme. Predavanje je započeo tumačeći biblijski koncept nade, naglašavajući njezinu važnost za vjernike. Istaknuo je kako biblijska nada nije puko očekivanje budućnosti, već je duboko ukorijenjena u sadašnjosti, u osobnom odnosu s Bogom. „Moramo shvatiti koja je osobitost nade što dolazi iz vjere kako bismo u njoj ukorijenili svoj život“, poručio je fra Matej. Govoreći o Bogu kao izvoru nade, predavač je pojasnio kako se biblijsko poimanje nade temelji na Božjoj ljubavi i vjernosti, naglašavajući da Bog nikada ne napušta one koji mu vjeruju. Potom je poručio kako nas nada potiče na aktivno sudjelovanje: „Biblijska nada nije pasivno čekanje, već potiče vjernike na aktivno djelovanje u skladu s Božjom voljom.“ Kao najizvrsniji primjer fra Matej je kazao da je Isus Krist utjelovljenje nade jer su u njemu ostvarena sva Božja obećanja te nam on daje sigurnost i nadu u vječni život. Progovorio je zatim o nadi kao izvoru snage za promjenu. „Kršćanska nada preobražava sadašnjost, potičući vjernike na solidarnost, milosrđe i djelovanje za pravdu.“ Ustvrdivši zatim da je nada dar od Bog koji liječi dušu i jača vjeru, predavač je naglasio kako je ona posebno važna u teškim vremenima, kada se suočavamo s izazovima i neizvjesnostima. „U takvim trenucima, naša nada u Boga je sidro koje nas drži čvrsto i sprječava da budemo odneseni valovima očaja“.

U drugom dijelu predavanja fra Matej je progovorio o nadi u kontekstu korizmenog vremena te ju sagledao na temelju Isusovih kušnji u pustinji. Govoreći o Isusu koji je uvijek usmjeren na druge, poručio je kao ispravna nada uvijek treba biti namijenjena drugima i njihovu dobru. Zaključio je kako nadu trebamo uvijek iznova pročišćavati molitvom, postom i dobrim djelima. Ustvrdio je kako se pri tom ne trebamo brinuti ako dolazimo u stanje očaja. „Mnogi sveci su proživljavali sveti očaj gledajući sebe i svoje slabosti te nedostatke ovoga svijeta. U ‘svetom očaju’ su se još više posvetili. I mi smo pozvani kroz ‘svetu tjeskobu i očaj’ posvećivati sebe. Stanje očaja nas treba još više usmjeravati na Boga i učvršćivati našu nadu.“ Fra Matej je zaključio predavanje pozivom vjernicima da budu svjedoci nade u svijetu, da djeluju u skladu s Božjom voljom i da se oslanjaju na Božju ljubav i vjernost.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava pod moderiranjem vjeroučitelja Zelenike, tijekom koje su sudionici postavljajući pitanja iskazali zanimanje za navedenu temu ističući vlastita iskustva, ali i dijeleći izazove s kojima se redovito susreću. Zaključujući tribinu, moderator Zelenika je zahvalio predavaču na zanimljivom izlaganju, a sudionicima za dolazak. Najavio je da će na idućoj tribini u četvrtak 20. ožujka gostovati redoviti profesor na studiju komunikologije pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu Igor Kanižaj, koji će održati izlaganje „Mediji u službi nade ili beznađa?“.

Izvor: Požeška biskupija

Radio Marija

01:30 Glazba
02:15 Krunica - Slavna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - Nikola Kabasilas: Život u Kristu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 18:30h - homilija mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH

Na Veliku subotu, 19. travnja, u 18:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Uskrsnu homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 1712
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.