DSC 6816 800x534Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je misno slavlje s obredom pepeljenja na Pepelnicu, u srijedu, 5. ožujka, u katedrali sv. Stošije u Zadru.

„Korizma nije samo vrijeme pokore, nego i vrijeme milosti, prilika da iznova postanemo istinski kršćani, nasljedovatelji Isusa Krista“, poručio je mons. Zgrablić. Riječ Božja u Evanđelju po Mateju poziva na pravedan život, a on se sastoji u istini života. „U pravednosti živimo kada svoj život uskladimo u odnosu s Bogom i bližnjim. U tom nastojanju, kao prikladna duhovna sredstva pomažu milostinja, molitva i post. Ta duhovna sredstva i taj put duhovnog života nije samo naša korizmena obveza, nego i ključno sredstvo za produbljivanje naše vjere te približavanje Bogu i prihvaćanju bližnjega“, poručio je mons. Zgrablić.

Korizma poziva „da s Isusom proživimo to razdoblje čineći dobro, moleći i odričući se, posteći od svega što nas udaljuje od Boga, a približava smislu našeg života koji se ispunjava u Božjoj blizini“, rekao je nadbiskup, istaknuvši da je korizma vrijeme intenzivnije molitve. „Dok molimo, otvaramo srce Božjoj prisutnosti i vodstvu, Božjoj dobroti i milosrđu, Božjoj snazi u nošenju žrtve i križa života. Post nam pomaže osloboditi se egoizma i odvojiti od tjelesnih i svjetovnih prepreka u duhovom životu, kako bismo mogli usredotočiti se na ono što je uistinu važno“, naglasio je nadbiskup. Korizma pomaže čovjeku da ostavi „negativne navike, sebičnost, lijenost i ovisnost o svemu što nas zarobljava i zatvara za pravednost prema Bogu i čovjeku“.

„Prihvatimo taj put otvorenog srca i duha. Posvetimo više vremena molitvi, činimo dobro vršeći djela milosrđa. Postimo, to jest, odričimo se svega što nas udaljuje od ljubavi prema Bogu i bližnjemu, dopuštajući da nas taj napor preobrazi i privuče bliže Bogu“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Poželjevši da djelatno služimo drugima, „prepoznajući da je ljubav prema bližnjemu temelj kršćanskog života“, nadbiskup je rekao da i milostinjom služimo drugima. Potaknuo je „da dijelimo svoja dobra, naše vrijeme, naše sposobnosti, pažnju, milosti i darove koje smo primili od Gospodina primili i da odgovorimo na potrebe ljudi oko nas“.

Razmatrajući značenje Čiste srijede, nadbiskup je rekao da je ona „snažan poziv da produbimo svoj odnos s Bogom i pripremimo svoju nutrinu, svoj duh i srce za slavlje uskrsne radosti. Iskoristimo korizmeno razdoblje za dublje promišljanje o vlastitom duhovnom životu i odnosu s Bogom“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Korizmu i Pepelnicu prožima snažan govor Božje Riječi i simbola, osobito pepela. Sudjelovanjem u obredu pepeljenja, „na ulaznim smo vratima svetog vremena koje nas poziva da duboko promišljamo i proživljavamo otajstava Božje dobrote i milosrđa, koje osobito u kreposti nade djeluje u našoj duši te donesemo odgovor na Božje poticaje, Božji zov, u iskrenom pokajanju i obnovi života“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

„Naš odgovor na te poticaje trebao bi biti intenzivna duhovna sabranost u razmatranju. Posipanje pepela po našim glavama u obredu dirljiv je podsjetnik na našu krhkost, smrtnost i potrebu za pokajanjem“, rekao je predvoditelj slavlja. Riječi svećenika prilikom posipanja pepelom: “Spomeni se da si prah i da ćeš se u prah vratiti”, „upućuju na istinu o nama i našu iskonsku potrebu odnosa s Bogom. Poziva nas na prihvaćanje našeg ljudskog stanja, naše prolaznosti i smrtnosti, naše slabosti i naše potrebe za Bogom. Naše prihvaćanje pepela na glavu kao molitveni čin, čin poklonstva Bogu, naglašava prihvaćanje istine našeg postojanja, kako smo stvorenje koje živi u potpunoj i zahvalnoj ovisnosti o našem Stvoritelju. U isto vrijeme, to je i trenutak koji nas poziva da se suočimo sa svojim grijesima i da prepoznamo svoju potrebu za Božjim milosrđem i oproštenjem“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Riječi „Obratite se i vjerujte Evanđelju“ su „snažan poziv na obnovu naših promišljanja, našeg načina razmišljanja, usklađivanja našeg mentaliteta s mentalitetom Evanđelja, srcem i pogledom Isusa Krista – naše obraćenje“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da poziv na obraćenje nije samo jednokratni čin. „To je hodočašće, neprekidno putovanje i napor našeg duha u uzdizanju prema Bogu. Svaki dan korizme nudi nam priliku da svoja srca okrenemo Bogu, da tražimo Božje oproštenje i da obnovimo svoju obvezu da živimo u skladu s Njegovom voljom koja je za nas najveće dobro“, poručio je mons. Zgrablić. Potaknuo je vjernike da iskoriste korizmenu priliku i Jubilejsku godinu da prodube vjeru te svjesno i radosno žive osobni odnos s Bogom.

Izvor: Zadarska nadbiskupija

Radio Marija

01:30 Glazba
02:15 Krunica - Slavna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - Nikola Kabasilas: Život u Kristu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 18:30h - homilija mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH

Na Veliku subotu, 19. travnja, u 18:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Uskrsnu homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Kolovoz 1444
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.