Drugi susret članova Prezbiterskog vijeća Splitsko-makarske nadbiskupije upriličen je u srijedu 19. veljače s početkom u 10 sati u zgradi Nadbiskupskog sjemeništa u Splitu. U prostorijama Paštrićeve biblioteke pod vodstvom nadbiskupa mons. Zdenka Križića i njegovih bliskih suradnika okupilo se tridesetak sudionika.
Nakon uvodne molitve nadbiskup Križić je pozdravio sve nazočne i otvorio raspravu o prvoj točki dnevnom reda: Duhovna zvanja. Svećenika je sve manje pa nam svima treba moliti i raditi za ustrajnost onih koji su pozvani i za nova duhovna zvanja, kazao je nadbiskup.
Zatim je vikar za kler don Vedran Torić kratko istaknuo kako se ne treba gubiti u malodušnosti i pasivnosti nego s pouzdanjem ustrajno i žarko moliti Gospodina da mlade ljude pozove u svoju službu. Spomenuo je da su u pripremi za svećeništvo trenutno u CBS-u 23 bogoslova od kojih dvojica đakona i nekoliko njih u pripremnoj godini. Održano je i nekoliko vikenda – susreta s mladićima i djevojkama da im se pomogne u traženju i razlučivanju životnog poziva. Don Ivan Terze povjerenik za pastoral mladih kazao je kako su mladi nesigurni u svojim životnom odabirima, ali ima puno prostora gdje s njima treba raditi. Istaknuta je i potreba da se na razini nadbiskupije imenuje osoba koja će poticati i moderirati molitvu, aktivnosti i sva nastojanja oko duhovnih zvanja.
U drugoj točki dnevnog reda o pastoralnim potrebama i spajanju župa nadbiskup Križić je ukazao na činjenicu da ovih godina kanonsku dob navršavaju i polako u mirovinu odlaze svećenici zaređeni sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Tih godina generacije ređenika su bile znatno brojnije nego danas jer ove godine imamo samo dvojicu novoređenika, a trenutno su trojica svećenika na slobodnoj godini. Vikar za pastoral don Edvard Punda je nakon konzultacija s terena iznio i dao na promišljanje i prijedlog povezivanja župa u osobi župnika kojim bi se neke manje župe pastoralno povezale uz one veće. Preporučeno je da se o tome napiše dopis župnicima te da svećenici na dekanatskim susretima razmotre navedene mogućnosti.
Slijedilo je izvješće o tri veća građevinska zahvata. Generalni vikar mons. Franjo Frankopan Velić najprije je izvijestio da je u tijeku sanacija na nekoliko velikih novih crkvenih objekata nedavno sagrađenih. Zatim je izvijestio o planu izgradnje Katoličkog školskog centra Dračevac. Republika Hrvatska je 2018. dala dio kompleksa Dračevac Splitsko-makarskoj nadbiskupiji u zamjenu za oduzeta crkvena zemljišta koja se više ne mogu vratiti. Naša nadbiskupija je već tada počela pripreme za izgradnju školskog centra što je dugogodišnji zahtjevni projekt koji će se realizirati u duljem razdoblju i u više etapa. Projekt je započet odgovarajući na potrebe za školom u tom dijelu grada Splita i na želje i upite katoličkih obitelji da naša mjesna Crkva osnuje jednu takvu obrazovno-odgojnu ustanovu u dogovoru sa Salezijancima koji bi taj budući centar duhovno i edukacijski vodili.
U sklopu školskog centra u kojemu već djeluje Dječji vrtić što ga vode sestre Anćele, planira se u budućnosti smjestiti školsku zgradu s pripadajućim prostorima za osmogodišnju školu, zatim crkvu i športsku dvoranu. Nazočnima je podijeljen i Detaljni plan uređenja Dračevca iz kojeg su vidljivi gabariti sadašnjeg stanja i plana onoga što još treba izgraditi. Generalni vikar je kazao da je u izradi detaljni projekt i plan uređenja toga crkvenog kompleksa sa financijskim troškovnikom koji će se predočiti na idućoj sjednici. U sklopu ove točke rečeno je da je u tijeku nabava namještaja za novi svećenički dom u Mravincima koji bi za useljenje trebao biti gotov ovoga ljeta. V. d. ekonoma don Mijo Šurlin kazao je da je naručen financijski plan konzerviranja zgrade u Vepricu da ju se zaštiti od propadanja.
U zadnjoj točki prijedloga iz izbornih jedinica nazočnima je pročitan jedan dopis o planiranom Katoličkom školskom centru Dračevac i drugi dopis/upit o aktivnostima oko gradnje župnih crkava na Spinutu, Škrapama – Blatinama te o potrebi gradnje crkve na Kili i o prestanku TV emisije Radosna vijest. Ovi su dopisi primljeni na znanje i razmišljanje i kao poticaj da se poradi na tim predmetima. Postavljeno je i pitanje namjene sadašnjih prostorija u sjemenišnoj zgradi i njezine obnove. Nekoliko sudionika je izrazio svoje mišljenje oko ovih pitanja i dalo komentare kako pronaći put u njihovu rješavanju.
Susret je završio zajedničkim objedom u blagovaonici sjemeništa.
