Nedjelja solidarnosti sa Srijemskom biskupijom 04Nedjelja zajedništva i solidarnosti sa Srijemskom biskupijom upriličena je u Župi Svih Svetih u Đakovu, 16. veljače 2025. g. kada je srijemski biskup Fabijan Svalina, na poziv domaćih župnika i podršku đakovačko-osječkog nadbiskupa Đure Hranića, predvodio misna slavlja u 9 sati i u 18.30 sati u đakovačkoj katedrali. Kolekta za Caritas Srijemske biskupije, obnovu mitrovačke katedrale i druge potrebne projekte prikupljana je i nakon misa u 7.30 sati i u 10.30 sati.

Na dopodnevnoj misi koju je predvodio biskup Fabijan sudjelovao jer veći broj djece i roditelja, te drugih vjernika. Dvije djevojčice su na početku pozdravile gosta iz Srijema i predale mu cvijeće i slatki dar.

Na večernjem, svečanom misnom slavlju, uz biskupa Fabijana, u koncelebraciji su bili: domaći župnik Ivan Lenić; srijemski svećenici Tomislav Lasić, kancelar Srijemske biskupije i župnik u Laćarku i Aleksandar Kovačević, župnik u Beški, Maradiku i Putincima; mons. Luka Marijanović, kanonik; Mato Mićan, sudac preslušatelj i Josip Dominković, župnik u Gundincima. Posluživali su đakovački bogoslovi s domaćim ministrantima, a pjevanje je predvodio župni zbor Santo pod vodstvom s. Jelene Kovačević.

Župnik Lenić uputio je pozdrave mons. Fabijanu, izrazio mu dobrodošlicu i između ostaloga rekao: „Lijepo je da smo se sabrali na euharistiju, lijepo je da dijelimo radost zajedništva s braćom i sestrama iz svoje sredine, ali i s onom izvan granica naše domovine. Danas se u duhu povezujemo s katolicima i sunarodnjacima Srijema u Vojvodini i šire. Stoga u ime svih pozdravljam srijemskog biskupa, sina naše Đakovštine, mnogima znanog mons. Fabijana Svalinu. On će nas približiti Crkvi koju predvodi, koja treba našu blizinu i potporu.“ Obitelj Barberić uručila je dar biskupu Fabijanu, a vjernici su ga pozdravili pljeskom.

U uvodu u misno slavlje mons. Fabijan je zahvalio župniku, te rekao da osjeća duh zajedništva i solidarnosti katedralne župe sa Srijemskom biskupijom, koja je do nedavno bila u zajedništvu s Đakovačkom, gotovo 250 godina. O Isusovu programu djelovanja – Blaženstvima, koja donosi nedjeljno evanđelje, rekao je: „Kao da se ne uklapaju u ovo naše vrijeme, u zbiljnost života koji mi danas želimo posvjedočiti. Ali krsna milost i sam Gospodin Isus, unatoč svemu, poziva nas na nasljedovanje njegova programa u prilikama koje su nama dane i koje nitko osim nas ne može učiniti.“

U homiliji mons. Fabijan je najprije tumačio naviještena liturgijska čitanja ističući: „Isusovim dolaskom mijenja se svijet i način života na koji su ljudi do sada živjeli. Stanje potlačenih, gladnih, obespravljenih, tužnih i odbačenih promijenit će se, a stanje bogatih, sitih i onih koji se smiju prometnut će se u nevolju i jad. Isus usmjerava pogled prema budućnosti, koja dolazi zajedno s njim i onima koji mu u potpunosti vjeruju. Često se događa da ljudi žive bez svojevrsne vizije budućnosti, uvjereni da se ništa ne može promijeniti i da svijet ne može biti drugačiji. Upravo je nama, Isusovim učenicima, upućen ovaj program i u njemu je objašnjen cilj našeg kršćanskog života. I na nama je da u današnjim prilikama nađemo načina kako ostvariti to što Isus pred nas stavlja.“

Zatim je biskup Fabijan govorio o „nedjelji zajedništva i solidarnosti“ s biskupijom kojoj je pastir. Predstavljajući je povijesno, biskup je među ostalim istaknuo: „Srijemska biskupija ima svoju daljnju i bližu povijest. Ona je stara slavna biskupija iz prvih kršćanskih vremena… Prostor Srijema je tijekom povijesti uvijek bio na svojevrsnoj vjetrometini, uzdizao se i padao, ali je do danas kršćanstvo ostalo sačuvano“.

„Od 1773. godine Srijemska biskupija je u personalnoj uniji sa Đakovačkom ili Bosanskom biskupijom, a 2008. ponovno se osamostaljuje. No, 20. stoljeće je za Srijem i katolike bilo vrlo dramatično. Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su protjerani s tih prostora, mnogi se vode kao nestali. Godine 1947. Srijem je administrativno pripojen Vojvodini. U vrijeme Domovinskog rata veliki broj Hrvata katolika je morao napustiti Srijemsku biskupiju“.

„Danas smo u duhu toga zajedništva da ne zaboravimo što se dogodilo i da pokažemo zajedništvo i solidarnost s ljudima koji su i danas tamo ostali i tamo žive. Najveća tragedija naroda ili pojedinca je misliti da su te svi zaboravili, a mi smo dio jedne stvarnosti, jedne Crkve, a i većim dijelom dio jednoga naroda i volio bih kada bi se o toj sveukupnoj stvarnosti katolika Srijema više govorilo.“

Predstavljajući sadašnju stvarnost biskupije, njezin pastir je rekao: „Srijemska biskupija ima 31 župu, 19 svećenika i 2 biskupa. Procjena je da je na tom prostoru sada ima oko 40.000 katolika, među ukupno 700.000 stanovnika. Ta činjenica ne smije pokolebati taj „ostatak ostataka“ u onome što su, tko su i što moraju svjedočiti. Nekada su katolici na tom prostoru bili većina“, poručio je biskup Fabijan.

Mons. Fabijan je zahvalio župniku Leniću na pozivu i svima na zajedništvu i solidarnosti, te pozvao na molitvu za jedno duhovno zvanje koje trenutno imaju u toj biskupiji, kao i za nova zvanja.

Na svim misnim slavljima, u posebnoj molitvi vjernika, upravljane su prošnje za Kristovo stado i njegove pastire u Srijemskoj biskupiji, kao i za razvijanje ljubavi među kršćanima i izgradnju društava pravednosti, solidarnosti i mira među svim narodima.

Prije misnoga slavlja u velikoj dvorani Župe Svih Svetih okupili su se članovi župnih vijeća i drugih suradničkih skupina, te Milosrdnih sestara sv. Križa na susret s biskupom Fabijanom, kako bi se pobliže upoznali sa stanjem u Srijemskoj biskupiji i prilikama u njezinim župama, crkvama i drugim objektima, od kojih su neke pravi dragulji kulturne baštine, ali potrebne obnove i zaštite od daljnjeg propadanja. Biskup je iznio i strateške ciljeve, koje želi ostvariti i za koje treba molitvenu i materijalnu podršku. Pozvao je i na hodočašće u Srijem, napose u Srijemsku Mitrovicu, te svetište Gospe Snježne na Tekijama i Gospi od Mira u Srijemske Karlovce. Tome susretu nazočio je i gradonačelnik Đakova Marin Mandarić, također župljanin katedralne župe. 

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

16:00 Mali vrt - U ovoj epizodi Maloga vrta razgovaramo s najmlađima o najvažnijoj temi u povijesti! Ne propustite emisiju u kojoj je naša urednica i voditeljica Petra Ćurlin posjetila zagrebački Dječji vrtić Dobri Službenica Milosrđa
16:45 Glazba
17:00 Mudrosti i duhovnosti svetih otaca - ur.: don Ivan Bodrožić; vod.: Zdravka Andrijašević
17:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 18:30h - homilija mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH

Na Veliku subotu, 19. travnja, u 18:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Uskrsnu homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2060
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.