Stepincevo VZ 14Blagdan bl. Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske biskupije, svečano je proslavljen euharistijskim slavljem u varaždinskoj katedrali koje je predslavio đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić. 

Koncelebrirali su varaždinski biskup Bože Radoš, umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak, svećenici središnjih biskupijskih ustanova, dekani te svećenici koji su toga dana sudjelovali i na susretu svećenika Varaždinske biskupije. 

Na početku mise biskup Ćurić podsjetio je na dolazak svetog Ivana Pavla II. u Zagreb 1994. godine. „Na Stepinčevu grobu u zagrebačkoj katedrali Papa je tada spominjao mnoge svete uzore iz krila našega hrvatskoga naroda pa je istaknuo: 'A najsvjetliji lik je nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac.' Tako ga želimo počastiti i u ovom misnom slavlju, razmatrati o primjeru njegova puta i uvijek otkrivajući ono što nam on kazuje na tragu apostola Pavla: 'Nasljedovatelji moji budite, kao što sam i ja Kristov'.“, kazao je mons. Ćurić. 

Misnu homiliju biskup je započeo riječima: „Kad god pomislim na Stepinčevo, uvijek me misli i sjećanja ponesu u zagrebačku katedralu, na doživljaj iz 1981. godine, kad sam kao srednjoškolac, sjemeništarac 2. razreda, zajedno s vašim biskupom Božom, sudjelovao u Misi Stepinčeva.“ Osnovica propovjednikova razmatranja bila su Blaženstva u svjetlu kojih je moguće plodonosno doživjeti radost i dohvatiti pouku blagdanskoga slavlja bl. Alojzija Stepinca, suzaštitnika Varaždinske biskupije. Stepinčev primjer „pokazuje istinski odnos prema svom narodu, a ujedno nadahnjuje za čvrste stavove osude svake nepravde i zločina.

Pri kraju homilije biskup je rekao: „Vjerujem da osjećate kako vam je u spomenu i čašćenju bl. Alojzija pridružen sav naš hrvatski narod. Ove godine napose pozvan, kako stoji u jubilejskom pismu svih naših biskupa, 'iskreno i ustrajno moliti za njegovo proglašenje svetim i za njegov zagovor, posebno za pastire Crkve, da istom hrabrosti s Kristom vode Božji narod u zahtjevnosti našega vremena.' Onako kako je to nama, na istoku naše domovine, u tadašnjoj Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji snažno pokazivao sin Ivanečkih sela, biskup Ćiril Kos. Bio je zadivljen Stepinčevom vjernošću i postojanošću“, istaknuo je propovjednik te podsjetio na jedno svjedočanstvo biskupa Kosa: „Kad su jednom našem svećeniku u tadašnjoj vojsci, nakon žučljive rasprave rekli: 'Vi ste isti kao Stepinac!', svećenik je odgovorio: 'Ja Stepinac?', te je spustio svoje ruke do poda i pokazao: 'Ja sam ovoliki prema Stepincu.' Podsjetio je biskup Ćiril i na čestitku kardinalu Stepincu za 25. godišnjicu biskupskoga ređenja 1959. i na kardinalov odgovor, što je malo kasnije poslužilo Osječkom okružnom sudu da kardinala pozove na suđenje protiv tadašnjeg sjemenišnoga duhovnika Ćirila. Kardinal se nije mogao odazvati te će u Osijek iz Krašića poslati dulje pisano obrazloženje 4. prosinca 1959., nekoliko mjeseci prije svoje smrti.“ 

„Osjetimo, braćo i sestre, da smo s bl. Alojzijem pronašli najjače uporište, sjeme neprolazne mudrosti u kojoj osnaženi u vjeri svima želimo navijestiti da je s Isusom Kristom cijelom svijetu darovana klica preobrazbe, nada uskrsnuća i punine Božjega kraljevstva“, zaključio je homiliju mons. Ćurić. 

A prije mise održan je i mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupije u dvorani Pastoralnog centra u Varaždinu. Susret je počeo molitvom Trećega časa, a potom je tijek susreta, gosta predavača i temu predstavio biskupski vikar za kler preč. Anđelko Košćak. O temi pod naslovom „Izazovi i poziv sinodske eklezijalnosti. Poticaji svećenicima u ozračju Svete godine i jubilejskih slavlja“, govorio je mons. Ivan Ćurić, izaslanik Hrvatske biskupske konferencije na zasjedanju XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode u Rimu.

Predavač je izlaganje započeo izrazom radosti zbog susreta sa svećenicima Varaždinskoga prezbiterija, upravo na dan suzaštitnika biskupije, navodeći da „Stepinčevo nije tek sjećanje, memoria, već u njemu prepoznajemo snažan poziv ostvarenja snage i poziva vjere u našem  današnjem vremenu. Iz svoga vremena bl. Alojzije nas poziva da iskustvom vjere rasvjetljujemo suvremene prilike u kojima živimo i vršimo svoju službu, otvorenih očiju za sve što suvremenost pred nas stavlja.“ Upravo je to obnoviteljski poziv Sinode o sinodalnosti koju je kao sudionik na zasjedanjima u Rimu, u listopadu 2023. i 2024., svećenicima Varaždinske prikazao biskup Ćurić. 

U prvome dijelu prikazao je ozračje i tijek zasjedanja XVI. redovne opće skupštine Biskupske sinode u Rimu, uključujući i metodologiju rada u pripravi sinodskoga Završnoga dokumenta, koji je izglasan posljednjega dana zasjedanja. 

U drugome dijelu mons. Ćurić je ukratko predstavio Završni dokument koji nosi isti naslov pod kojim je započeo i odvijao se cjelokupni sinodski proces 2021. - 2024.: „Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje“. Među izabranim naglascima biskup je ukratko obrazložio razumijevanje sakramentalnih korijena Božjega naroda, počevši od sakramenata inicijacije, kao i službu pastira u Crkvi te mjesto i ulogu vjernika laika za koje Završni dokument ističe da je općenito „vjernicima laicima, muškarcima i ženama, potrebno dati veće mogućnosti sudjelovanja“. Mons. Ćurić je naglasio da jedan od središnjih poticaja sinode usmjeren prema „obraćenju odnosa“ u crkvenom zajedništvu, uključujući pozornije procese crkvenoga razlučivanja i transparentnost.

U završnom dijelu izlaganja mons. Ćurić je predstavio poveznicu između obnove na koju poziva sinodski put i Svete godine Jubileja 2025. „U prvi mah sam pomislio kako je teško pronaći neku neposrednu poveznicu“, naveo je biskup te dodao da u značajkama sinodalnosti čitamo i to da sinodalna Crkva uključuje i slušanje povijesnih događaja: „Jubilej nas poziva da u svjetlu vjere očitamo duboki smisao sve povijesti… Valja obnoviti svijest da smo hodočasnici nade, razapetoga šatora u našem ljudskom vremenu koje je trajno rasvijetlio događaj Božjeg utjelovljenja u Kristu“.

Nakon izlaganja mons. Ćurića, biskup Radoš zahvalio je predavaču na dolasku i na dijeljenju iskustva i promišljanja o Sinodi i njezinim smjernicama. Također se obratio svećenicama te naveo nekoliko ključnih događaja u godini Jubileja. Iznio je neke specifičnosti u planiranju različitih susreta na biskupijskoj razini kao i više informacija o događajima popust biskupijskog susreta mladih, susreta obiteljskih zajednica, biskupijskog hodočašća u Rim i sl.

Izvor: Varaždinska biskupija

Radio Marija

17:45 Glazba
18:00 Uskrsne meditacije p. Nike Bilića: „Vazam“ i " Uskrs sa Svetim Pismom"
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Pobjeda Krista uskrsnuloga – prigodno razmatranje fra Zvjezdana Linića

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 18:30h - homilija mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH

Na Veliku subotu, 19. travnja, u 18:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Uskrsnu homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 1441
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.