Stepinčevo proslavljeno u Karmelu u Brezovici 1Svečanim misnim slavljem koje je predvodio o. Zdravko Barić, SMM, u ponedjeljak, 10. veljače karmelićanke u Brezovici proslavile su blagdan utemeljitelja bl. Alojzija Stepinca.

Na početku misnog slavlja, o. Barić spomenuo je da se ovoga dana spominju 65. obljetnice preminuća bl. Alojzija Stepinca, čija je poznata misao „Moja je savjest čista“ te je pozvao vjernike da i oni poput njega sačuvaju čistu i mirnu savjest u svom životu.

U homiliji o. Barić je usporedio središnju poruku ove Jubilejske godine, a to je nada, s nadom u životu bl. Alojzija Stepinca.

„Možemo samo zamisliti s kakvom živom nadom je bio prožet kardinal Stepinac boraveći u zatvoru u Lepoglavi. Tamo je proveo pet godina, i nije klonuo duhom, dapače bio je izuzetno vrijedan, pobožan i strpljiv. Poznata je njegova rečenica: ‘Drži nas vjera u Boga, koji nikada ne napušta onih koji se u Njega uzdaju. I, što su veće nevolje, to čvršće mora biti naše pouzdanje u Njega.’ Tako je to i u našem životu. Kada prolazimo kroz teške i gorke nevolje, čini nam se kao da Boga nema, kao da Bog ne vidi našu nevolju. To su časovi kada trebamo buditi našu nadu u njega“, protumačio je o. Barić.

Istaknuo je da je blaženik u svojoj oporuci zapisao i ove riječi: „Čuvajte neograničeno pouzdanje u Boga. Daleko od vas svaki pesimizam i svaka malodušnost. Ja mislim da dragoga Boga najviše vrijeđamo premalenim pouzdanjem u njegovu moć i dobrotu.“

Čovjek koji se nada, vjeruje da je Bog Gospodar vremena, i da je vrijeme u Božjoj ruci i da je vrijeme sluga Božji, rekao je o. Barić.

Ustvrdio je da nadbiskup Stepinac u zatvoru nije klonuo duhom i da nije izgubio nadu. Bio je izuzetno vrijedan i kreativan: radio je u stolariji i osobno izradio 30-ak noćnih ormarića, raznih klupa i stolova. Spomenuo je da su mu zatvorenici napravili drveni oltar na kojemu je dnevno slavio misu u svojoj ćeliji.

Premda je mogao slaviti mise, čitati i prevoditi duhovne knjige, ipak je bio u potpunoj izolaciji i podvrgnut trajnim ponižavanjima.

Kada mu je nuncij došao u posjet i izručio mu riječi duhovne podrške Svetoga Oca, izjavio je: „Spreman sam, ako je potrebno, ostati ovdje u zatvoru ne samo 16 godina prema presudi, nego 60 godina, ako bi to bilo potrebno za vjeru u svojoj voljenoj domovini.“

U nastavku homilije istaknuo je kako je blaženik iz lepoglavskog zatvora premješten na izdržavanje kazne u Krašić 5. prosinca 1951., a sa sobom je donio nekoliko svezaka prijevoda i zbirki prijevoda, o čemu svjedoči i krašićki župnik Josip Vraneković. Bilo je tu 17 svezaka prevedenih života svetaca, 84 propovijedi o BDM, zatim propovijedi o Srcu Isusovu te homilije prema evanđelju za sve nedjelje i blagdane u godini. Sastavio je i zbirku propovijedi za svećenike prema Litanijama sv. Josipa, a s francuskog jezika preveo je knjigu sv. Terezije od Djeteta Isusa i Svetoga Lica „Bilješke o djetinjoj pobožnosti svete Terezije od Djeteta Isusa k Ocu nebeskome“.

O. Barić potaknuo je vjernike da budu vrijedni i marljivi u svojim dnevnim dužnostima imajući svijetli primjer našeg blaženika.

Spomenuo je tajnu kardinalove nade koju je zapisao u jednoj od svojih propovijedi, a ta je da se nada temelji na vjernosti Bogu, jer on ne laže; zatim na božanskom sveznanju, kojemu ništa ne može promaknuti, te na Božjoj svemogućnosti, koja je uvijek gospodar svega.

Potom je protumačio svaku od navedenih misli i zaključio homiliju Stepinčevim citatom: „I ova oluja će proći, a Bog ostaje zauvijek. Velik je Bog, samo Bog je velik. Bog bitke nikada ne gubi. Treba imati pouzdanje u Boga i moliti ustrajno. Gospodin zna, kad je pravi čas, da pomogne! Gospodinu Bogu se ne žuri, ali on nikada ne zakasni.“

„Dragi vjernici, u Psalmu 39 je zapisana ova molitva: Čemu da se nadam Gospodine? Sva je moja nada u Tebi,“ poručio je o. Barić.

Misno slavlje završilo je svečanim blagoslovom i pjesmom blaženiku „Tvoj te narod“ čiji je tekst napisao biskup Ivan Ćurić, a glazbu vlč. Dejan Bubalo.

I ove godine održan je tradicionalni susret s hodočasnicima iz Splita, štovateljima bl. Alojzija Stepinca.

Izvor: Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

17:45 Glazba
18:00 Uskrsne meditacije p. Nike Bilića: „Vazam“ i " Uskrs sa Svetim Pismom"
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Pobjeda Krista uskrsnuloga – prigodno razmatranje fra Zvjezdana Linića

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 18:30h - homilija mons. Giorgia Lingue, apostolskog nuncija u RH

Na Veliku subotu, 19. travnja, u 18:30hpratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Uskrsnu homiliju za Vas je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 1441
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.