opera hnk varazdin naslovna 2

Devetogodišnji projekt za godinu Jubileja

"Čovjek neki imao dva sina.“

Ovim riječima počinje poznata Isusova prispodoba o milosrđu iz Evanđelja po Luki. Priča o dvojici sinova i njihovom milosrdnome ocu stoljećima nadahnjuje vrhunska umjetnička djela, od ulja na platnu „Povratak razmetnoga sina“ nizozemskog baroknog majstora Rembrandta van Rijna do poeme „Suze sina razmetnoga" našeg baroknog pjesnika Ivana Gundulića. Upravo se u hrvatskoj prijestolnici baroka i glazbe sprema još jedno umjetničko djelo nadahnuto bezvremenskim Isusovim riječima – opera „Povratak razmetnoga sina“ u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu.

U pozadini ovog jedinstvenog glazbeno-scenskog ostvarenja nalazi se mnogo godina molitve, predanosti, kreativnosti i pouzdanja u Božje Milosrđe.

Zamisao o stvaranju opere nastala je još 2015. kada je tadašnji varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak svome prijatelju, mons. Valentinu Pozaiću, tada pomoćnome biskupu Zagrebačke nadbiskupije, izrazio želju da se povodom nadolazeće Jubilarne godine kreira djelo na temu milosrđa prema prispodobi o razmetnom sinu iz Lukina Evanđelja.

 

razmetni sin hnk vz 1

Foto: (mons. Mrzljak) Varaždinska biskupija; (mons. Pozaić) Wikimedia; Pixabay (edited)

Mons. Pozaić o tome je razgovarao sa svojim dugogodišnjim prijateljem, akademikom i piscem Mirom Gavranom kojem se zamisao svidjela te se prihvatio pisanja libreta u komunikaciji i suradnji s varaždinskim skladateljem mo. Anđelkom Igrecom koji je također dugo gajio želju za kreiranjem opere s duhovnim predznakom. Tako je tijekom niza godina nastajalo djelo koje će se na daskama Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu naći početkom veljače u godini Jubileja.

Tko je razmetni sin?

Predsjednik Matice hrvatske, akademik i pisac Miro Gavran u emisiji Radio Marije „Kulturni uskličnik“ urednice Ivke Malkoč Bastašić govorio je o svom susretu s evanđeoskim tekstom i putu otkrivanja priče iz koje je nastao libreto. Promotrivši dobro poznatu prispodobu očima umjetnika, autor je zamislio bogatu pripovijest u kojoj se uz likove milosrdnog oca i dvojice sinova našlo još sedmero junaka. Iz pera Mire Gavrana izišla je dinamična radnja koja nam približava odlazak sina koji je donio krive izbore, ljubomoru njegovog brata, ljubav zaručnice, očevo milosrđe i sinovljevo pokajanje. Tekst je za scenu dodatno uredio kazališni pisac i scenarist Branko Ružić.

"Razmetni sin je cijelo čovječanstvo na početku 21. stoljeća koje se udaljilo od Boga", kazao je Miro Gavran. "Tu imamo predivnu kratku prispodobu s temom oholosti, grijeha, pokajanja i milosrđa, a ja sam pridodao i temu ljubavi. Upravo zato što je tema razmetnog sina tema 21. stoljeća, nadam se i vjerujem da će i oni koji budu gledali i slušali ovu operu naći poveznicu s našom suvremenošću.“

„Povratak razmetnoga sina“ četvrti je libreto akademika Mire Gavrana koji će ugledati „svjetlo pozornice.“

Prvi čin započinje slavljem završetka žetve. Otac, najbogatiji čovjek u selu, sa svojom dvojicom sinova dijeli radost s okupljenima. No, mlađi sin, Jonaše, traži svoj dio nasljedstva kako bi napustio dom i krenuo u svijet u potrazi za srećom. Otac nevoljko pristaje, dok stariji sin ostaje kod kuće, odan ocu. U međuvremenu, Mara, žena koja potajno voli mlađeg sina, izražava Radi, supruzi starijeg sina, svoju tugu što nije skupila hrabrost da mu prizna ljubav prije njegova odlaska. U dalekom svijetu Jonaše upada u lagodan i raskalašen život za kojim neizbježno slijedi razočaranje ispraznošću takva života i glad za domom i očinskom ljubavlju.

Mnoga suvremena scenska uprizorenja, kako klasičnih tako i novijih djela, riječima teatrologinje i kazališne kritičarke prof. dr.sc. Sanje Nikčević, gledateljima nude „samo krik i bijes, bez katarze.“ Opera „Povratak razmetnoga sina,“ naprotiv, na scenu donosi milosrđe i nadu, toliko aktualne u Jubilarnoj godini.

razmetni sin hnk vz 4

Foto: Radio Marija 2024.

"Kao kršćanin i kao pisac bio bih sretniji da takve (religiozne) teme možemo češće vidjeti u kazalištu“, izjavio je akademik Miro Gavran u razgovoru za Radio Mariju. „Žao mi je da su kazališta i u Hrvatskoj i u Europi više-manje zatvorena za takve teme, smatra se da to nije ono što „se nosi“, a ja tvrdim da to nije istina u literaturi. Vidimo da ima čitatelja za tu vrst književnosti, a tvrdim da ima i gledatelja koji žele djela koja imaju kršćansko nadahnuće. Volio bih da je toga više i da kazališni ravnatelji i dramaturzi to posvijeste, da ima gledatelja za to i da ima želje da se takve teme češće nađu na kazališnim scenama.“

Glazba kao molitva

Govoreći o Varaždinu, rodnome gradu svoje supruge, akademik Gavran istaknuo je: „To je grad u kome ljudi glazbu doživljavaju na jedan predivan način, ona im znači nešto više nego dodatak svakodnevnom životu.“

Da je glazba iskustvo susreta sa živim Bogom, svojim životom i stvaranjem svjedoči mo. Anđelko Igrec, varaždinski crkveni glazbenik i svjetski priznat skladatelj te osnivač i zborovođa Mješovitog pjevačkog zbora varaždinske katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije Chorus angelicus.

Osim kao skladatelj, mo. Igrec u operi sudjeluje i kao dirigent. U emisiji Radio Marije „Kulturni uskličnik“ posebno je priznanje odao ansamblu renomiranih hrvatskih opernih pjevača i Varaždinskog komornog orkestra kojima su se spremno pridružili i anđeoski glasovi zbora varaždinske prvostolnice. Devetogodišnji skladateljski rad na operi „Povratak razmetnoga sina“ mo. Igrec opisao je kao zaista velik pothvat i svoje najveće djelo do sada.

razmetni sin hnk vz 5

Foto: Chorus angelicus

„Sama ta tematika tiče se svakoga od nas – svatko je od nas kćer ili sin. Oni koji su roditelji znaju kako im je teško kad ih djeca ostave ili kada moraju pustiti da djeca rastu“, rekao je za Radio Mariju mo. Igrec, ističući kako priča o izgubljenom i nađenom sinu osim duboke religiozne poruke ima i dirljivu ljudsku dimenziju obiteljskih odnosa i odrastanja.

„Kada se vraćamo korijenima često spoznamo da smo pogriješili i potrebno nam je milosrđe. Kada mi kao vjernici gledamo tu Isusovu priču, mislimo na Nebeskoga Oca kojemu se vraćamo.“

Mo. Igrec proces skladanja opisao je kao duhovno iskustvo u kojem je iznimno važna repeticija. „Da bih otkrio kako tekst zaodjenuti u ruho glazbe za nekog izvođača, moram ga naučiti napamet. U toj se repeticiji događa nešto vrlo duhovno. Duhovni oci poput sv. Ignacija Lojolskog donose taj oblik vježbanja – ponavljanja jedno te istog teksta, poput molitve Oče naša ili versa iz nekog psalma – tako dugo dok taj tekst ne prožme čitavo biće. Utoliko je ovakav način uglazbljivanja teksta jedno duhovno događanje.“

Meditativna repeticija slušatelje Radio Marije svakako će asocirati na molitvu koja, uz svetu misu, čini glavni stup našega radija – Gospinu krunicu. Ova nam lijepa analogija dodatno približava duh u kojem je stvarana opera "Povratak razmetnoga sina." U njoj je, prema riječima skladatelja mo. Anđelka Igreca, "uglazbljena drevna misao popraćena pjevanjem, orkestrom, ali i glumom, scenom, bojama – jedno je to iskustvo s puno različitih dimenzija koje može itekako obogatiti duh.“

Glasovi Grada glazbe

„Svi smo pozvani od svoga života učiniti umjetničko djelo,“

riječi su svetog pape Ivana Pavla II. koji je i sam bio umjetnik, kazališni glumac, dramatičar i pjesnik. Taj je poziv upućen svakome kršćaninu, no na poseban su mu se način odazvali članovi ansambla, orkestra i zbora okupljeni u projektu opere „Povratak razmetnoga sina.“ razmetni sin hnk vz 3

Foto: Varaždinski komorni orkestar

U režiji je mladi japanski operni redatelj Taro Morikawa čiji je redateljski prvijenac bio „Figarov pir“ W. A. Mozarta 2022. godine u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu, gradu koji Morikawa smatra drugim domom. Pod dirigentskom palicom skladatelja mo. Anđelka Igreca nastupa renomirani Varaždinski komorni orkestar te pjevači iz varaždinskog katedralnog zbora Chorus angelicus. Scenografiju i kostimografiju potpisuje Mladen Grof Jerneić. 

U ulozi milosrdnog oca nastupit će bas Berislav Puškarić, prvak osječkoga HNK-a koji svoju ljubav prema baroknoj glazbi svjedoči mnogim sudjelovanjima u Varaždinskim baroknim večerima. Sina koji "izgubljen bijaše i nađe se" otkrit će nam varaždinski tenor Mislav Lucić, a starijeg sina utjelovit će nagrađivani bariton Matija Meić. Originalne Gavranove ženske likove tumače sopranistica Tia Pikija kao Mara, zaručnica mlađeg sina, mezzosopranistica Martina Menegoni kao supruga starijeg sina i Emilia Rukavina, alt u ulozi djevojke Naomi. U postavi izvrsnih mladih solista naći će se i bariton Benjamin Šuran u ulozi krčmara, bariton Jurica Jurasić Kapun kao trgovac, bariton Luka Šopar kao čuvar svinja i tenor Šimun Šopar u ulozi zabavljača, uz članove zbora Chorus angelicus i korepeticiju pijanista Davida Vukovića.

Nadam se da će gledatelji i slušatelji ove opere prepoznati moje namjere kao libretista, a vjerujem također našeg Anđelka Igreca kao kompozitora i cijelog ansambla glazbenika koji će donijeti nešto lijepo suvremenom gledatelju i slušatelju“, poručio je akademik Gavran.

razmetni sin hnk vz 2Foto: Chorus angelicus

 

Djela poput opere „Povratak razmetnoga sina“ čija nas praizvedba očekuje 8. veljače 2025. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Varaždinu otvaraju vrata Božjoj Riječi na pozornici naše svakodnevice i unose duh Ljepote u hrvatsku kulturu i svijest našega naroda. Slaveći godinu Jubileja, zahvaljujemo Gospodinu za ovaj dragocjen pothvat i nadamo se da će žetva biti velika.

 

Poslušajte razgovor s akademikom Mirom Gavranom i mo. Anđelkom Igrecom u siječanjskom izdanju emisije "Kulturni uskličnik":


Tekst: Petra Ćurlin

Naslovna fotografija: Pixabay (edited)

 

Radio Marija

01:30 Glazba
02:15 Krunica - Žalosna otajstva
02:40 Glazba
03:30 Čitamo knjigu - don Bosco: Snovi

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Ostajem" - razmatranja karmelićanki BSI na misli bl. Alojzija Stepinca

Tijekom devetodnevne priprave uoči Stepinčeva od 1. do 9. veljače 2025. u 7:45 i 20:45h poslušajte prigodna razmatranja koje pripremaju karmelićanke...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 1795
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.