Nalazite se:

Naslovnica - Duhovni kutak
Svi sveti i Dušni dan

Svi sveti i Dušni dan

Kako dobiti potpuni oprost za pokojne na svetkovinu Svih svetih i na Dušni dan i značenje tih dvaju dana.

POTPUNI OPROST

Po odredbi našeg Ordinarija na blagdan SVIH SVETIH, na DUŠNI DAN i nedjelju poslije Dušnog dana, mogu vjernici u svim Crkvama, u javnim ili polujavnim bogomoljama dobiti POTPUNI OPROST, KOJI SE MOŽE namijeniti samo za pokojne. Da se dobije potpuni oprost potrebno je: - Pohoditi crkvu ili bogomolju u kojoj treba izmoliti Oče naš i Vjerovanje, - primiti sv. Pričest, ispovjediti se ako je potrebno, - te izmoliti molitvu na nakanu Sv. Oca Pape. - Oprost se dobiva od 31. listopada, pa do ponoći 2. studenog, te od podneva slijedeće subote, pa od ponoći slijedeće nedjelje.

Po kršćanskoj tradiciji, koju prihvaćaju i mnogi nekršćani, dva dana u godini, 1. i 2. studenog vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima: to su blagdan Svih svetih i Dušni dan. Ne tek uspomena, nego i zapretana vjera u prekogrobni život i Božju nagradu daje pravi smisao ovim danima i onomu što u njima činimo.
Zabilježene povijesne tragove blagdana Svih svetih nalazimo u 4. stoljeću. Crkva je od svojih početaka jednom godišnje slavila sve svete mučenike. Crkva, dapače, od samih početaka u bogoslužju (liturgiji, misi) imenom spominje svoje mučenike. Kako je broj mučenika i drugih svetaca vremenom narastao, zato se uvodi blagdan Svih svetih. Crkva poziva sve ljude da ih se sjete, da im se zahvale i preporuče. Današnje generacije su navikle blagdan Svih svetih zvati "danom mrtvih", što je netočno!
U svetkovini Svih svetih, Crkva poziva na razmatranje nebeske slave i vječnog blaženstva u kojima uživaju svi oni koji su na jedinstven način postali «slika Božja». U praktičnom životu, svetkovina Svih Svetih često je izjednačena sa Dušnim danom i sjećanjem na vjerne mrtve, posebno one koji su nam bili bliski za života.
Svetih i blaženih je nebrojeno. Stoga je Crkva u svojoj mudrosti odredila jedan dan u godini kada se zajednički misli na sve svete i blažene, poznate i nepoznate. Ti odabranici su slika Božja, nama za primjer postavljeni. Oni su nam kod Boga snažni zagovornici kojima se možemo obraćati s punim povjerenjem. Kada njih slavimo, slavimo i Boga u njima.
Gospodin je u svome govoru na gori svečano obećao i zajamčio blaženstvo svima siromašnima u duhu koji nisu robovi prolaznih dobara, krotkima, onima koji gladuju i žeđaju za pravdom, milosrdnima, onima koji su čista srca, tolikima u povijesti progonjenima zbog pravde, tolikima potlačenima, obespravljenima, oklevetanima. Svemoćno javno mnijenje koje ovdje čini tolike nepravde, s onu stranu groba bit će osuđeno, raskrinkano, a njegovim će žrtvama čast i sloboda zauvijek biti vraćene. Svi koji su vjerovali u Kristova blaženstva bit će doista i blaženi. Svi koji su morali gledati kako zlo trijumfira nad dobrom, nepravda nad pravdom, ropstvo nad slobodom, klicat će zbog konačnog trijumfa dobra nad zlim.

 

DUŠNI DAN

Dušni dan - spomen, sjećanje na vjerne mrtve, posebno one koji su nam bili bliski za života. Spomen svih vjernih mrtvih, Dušni dan, kojeg se spominjemo 2. studenog, ustanovljen je u samostanu Clunyju 998. godine. Opat sv. Odilon je teološki povezao svetkovinu Svih svetih kao slavlja " nebeske, proslavljene Crkve " sa zagovorom za "trpeću Crkvu", "Crkvu putnika".
Dušni dan je jedan od blagdana koji na najbolji način svjedoči o uzvišenosti i jedinstvenosti ljudskog roda, jer čovjek je jedino biće na Zemlji koje štuje svoje mrtve. Štovanjem svojih pokojnika čovjek izražava i svoju vjeru u najveću vrijednost života, u njegovu vječnost. Stoga Dušni dan, odnosno Dan mrtvih nije samo izraz sjećanja na naše najdraže koji više nisu među živima, već je to izražavanje najplemenitije ljudskosti, molitva za njih.
Dušni dan je svetkovina duša. Naši pokojnici su otišli "tamo", ali naša se komunikacija s njima nastavlja. Gotovo u pravilu svoje pokojnike više cijenimo nego kad smo bili s njima ovdje na zemlji vidljivo zajedno. Donosimo im cvijeće, svijeće, uređujemo grobove! Za zemaljskog života nismo bili uvijek tako pažljivi. Na Dušni dan u crkvama se služi po nekoliko misa za sve pokojne. Danas upravljam misao više na svoju pokojnu rodbinu, prijatelje, pretke, poznanike, sunarodnjake.
Crkva je već od prvih vremena kršćanstva s velikim poštovanjem njegovala spomen mrtvih, jer je sveta i spasonosna misao moliti za mrtve kako bi im se oprostili grijesi. Naša molitva za njih može im ne samo koristiti, već i njihov zagovor učiniti uspješnim u našu korist.

Groblja su više od mjesta na kojima se postaje prahom, i više od parka u kojem umjetnost umornima pruža mjesto odmora. Groblja su šutljivi navjestitelji onostranosti.


datum 28.10.2013.

Frekvencije:

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHzVirovitica: 88,3 MHz
Split: 97,2 MHzVinkovci - Vukovar: 91,6 MHz
Opatija - Rijeka: 88,8 MHzSplit: 97,2 MHz
Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz, HSplit: 97,2 MHz
Opatija - Rijeka: 88,8 MHzZagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz
Tko s Bogom prijateljuje i sam postaje svet, plemenit i mirom ispunjen.
Trenutno u programu: 21:02 Znanjem do spoznaja - tema: Đuro Gračanin, svećenik – širitelj kulture i prosvjete u narodu - dr. sc. Agneza Szabo
Sljedeće u programu: 22:00 Najava sutrašnjeg programa

Download promotivnog materijala. Saznaj više

Duhovni kutak

Hostija – izvor snage, ljubavi i milosrđa

iz Dnevnika sv. Faustine Kowalske.

Galerija slika

IMG_20180424_131539
DSC_0160
DSC_0157
DSC_0155
DSC_0144
DSC_0139
RM_RADIODRAMA3
Copyright © Radio Marija 2009.I Design by: Endora