Nalazite se:

Naslovnica - Duhovni kutak
Molitva i nada

Molitva i nada

U tišini molitve možeš raširiti ruke i zagrliti prirodu, Boga i svoju braću, ljude.

U tišini molitve možeš raširiti ruke i zagrliti prirodu, Boga i svoju braću, ljude. To prihvaćanje znači ne samo da si spreman razmatrati svoja ograničenja, nego i da očekuješ dolazak nečega novoga. S tog je razloga svaka molitva izraz nade. Ako ništa ne očekuješ od budućnosti, ne možeš moliti.
Onda samo ponavljaš riječi Bertolda Brechta:
„Kako jest, tako će ostati.
Ono što želimo ne će se nikada zbiti.“

Ako razmišljate na taj način, život vam je stao. U duhovnom smislu, vi ste mrtvi. Život i kretanje može postojati samo ako više ne prihvaćate stvari onakvim kakve su sada i usmjerite pogled u budućnost, prema onome što se tek ima dogoditi.

No, kad se radi o molitvi, zacijelo više tražimo no što se nadamo. To nije iznenađujuće, jer molimo uglavnom kad to nalažu vrlo specifične, često i trenutačne okolnosti. Pa tako, kad se vodi rat, molimo za mir; kad vlada suša, molimo za kišu; kad idemo na odmor, molimo za lijepo vrijeme; kad nam je polagati test, molimo da ga prođemo; kad nam prijatelji boluju, molimo da ozdrave; a kad umru, molimo se da nađu pokoj vječni. Molitva nam se pojavljuje usred života, a protkana je svim drugim stvarima što nam zaokupljaju dan. I tako, sve ono što nam leži na srcu, to izgovaraju naša usta. To vrijedi i za molitvu.

Naša su srca ispunjena mnogim konkretnim, opipljivim željama i nadanjima. Često u mislima ne idemo daleko unaprijed, tek nekoliko sati, dana ili tjedana, a rijetko nekoliko godina. Doduše, baš se i ne možemo baviti predalekom budućnošću, jer svijet u kojem živimo zahtijeva da usredotočimo pažnju na ono što se zbiva ovdje i sada. Ako molimo, i to stvarno molimo, po svoj će se prilici dogoditi da će naše brige u jednom trenutku, bile one velike i male, toliko zaokupiti naše misli te će nam se molitva pretvoriti tek u dugi popis molbi.

Prema toj svojoj prozbenoj molitvi ili prošnji znamo se odnositi s izvjesnim prezirom. Ponekad smatramo manje plemenitom od zahvalnice, a svakako manje plemenitom no hvalospjev. Prozbena molitva je navodno egocentričnija zato što u njoj na prvo mjesto stavljamo vlastite interese i pokušavamo dobiti nešto za sebe. Zahvalnica je, tvrdi se, upravljena više prema Bogu, čak iako se odnosi na darove koje nam je Bog dao. A hvalospjev je svakako potpuno usmjeren prema Bogu, bez obzira jesmo li štogod dobili ili nismo.

No, postavlja se pitanje koliko nam to razlikovanje pomaže u razumijevanju molitve. Kod molitve, naime, nije važno je li ona klasificirana kao prošnja, zahvalnica ili hvalospjev nego radi li se tu o molitvi nade ili molitvi malovjernoj.



datum 12.9.2013.

Frekvencije:

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHzVirovitica: 88,3 MHz
Split: 97,2 MHzVinkovci - Vukovar: 91,6 MHz
Opatija - Rijeka: 88,8 MHzSplit: 97,2 MHz
Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz, HSplit: 97,2 MHz
Opatija - Rijeka: 88,8 MHzZagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz
Tko s Bogom prijateljuje i sam postaje svet, plemenit i mirom ispunjen.
Trenutno u programu: 21:02 Znanjem do spoznaja - tema: Đuro Gračanin, svećenik – širitelj kulture i prosvjete u narodu - dr. sc. Agneza Szabo
Sljedeće u programu: 22:00 Najava sutrašnjeg programa

Download promotivnog materijala. Saznaj više

Duhovni kutak

Hostija – izvor snage, ljubavi i milosrđa

iz Dnevnika sv. Faustine Kowalske.

Galerija slika

IMG_20180424_131539
DSC_0160
DSC_0157
DSC_0155
DSC_0144
DSC_0139
RM_RADIODRAMA3
Copyright © Radio Marija 2009.I Design by: Endora