Nalazite se:

Naslovnica - Aktualnosti
Krist živi i skulptura živi

Krist živi i skulptura živi

Izložba akademskog kipara Slavena Miličevića „Muka“ (odljevi i skulpture) otvorena je u četvrtak 11. travnja u Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu u Zagrebu.

Izložba akademskog kipara Slavena Miličevića „Muka“ (odljevi i skulpture) otvorena je u četvrtak 11. travnja u Knjižnici Marije Jurić Zagorke na Krvavom mostu u Zagrebu, u sklopu 28. svečanosti Pasionske baštine 2019. Izložbi su bili nazočni pratitelji događanja Pasionske baštine i ljubitelji umjetnosti predvođeni mr. Jozom Čikešom te iz Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić.

O izloženim skulpturama, postavljenim u sadrenom i brončanom materijalu, te o stvaralaštvu kipara Miličevića, govorila je povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović, zaposlena kao viša kustosica u Atelijeru Meštrović u Zagrebu. Podsjetivši na Miličevićevo stvaralaštvo nadahnuto sakralnom tematikom, čija se ostvarenja nalaze u mnogim gradovima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Francuske, istaknula je sretnu povezanost izloženih skulptura i reljefa o temi muke i uskrsnuća, postavljenim u sadri i bronci, koje pokazuju umjetnikovu umješnost i pristup materijalnosti od figurativnog do apstraktnog. Ukazavši na tumačenja francuskog kipara Augustea Rodina da skulptura, upravo onakva kakva jest bez naknadnih intervencija i popravaka, pokazuje svoj život, kustosica Vujanović se osvrnula na Miličevićev izloženi prikaz uskrsnuća koje je preživjelo požar u radnom prostoru i dobila svoju realističku patinu. Uskrsnuće se oduprlo požaru, rekla je Vujanović, istaknuvši teološku i egzistencijalnu poruku uskrsnuća da Krist živi, i nakon muke i smrti, te da i sadrena skulptura, unatoč svojoj proživljenoj sudbini, i dalje živi.

„Djela kojima se pak predstavlja u sklopu manifestacije Pasionske baštine svjedoče autorovu fascinaciju spomenutim tematskim okvirom, unutar kojega nalazi zalog potvrde vještine oblikovanja, kao i mogućnosti suptilnoga ishođenja vlastitog pogleda. Odabrani reljefi i jedna skulptura na jezgrovit način pripovijedaju trenutke koji su prethodili i slijedili nakon Uskrsnuća, kao i samo Uskrsnuće, kao vrhunac Novoga zavjeta, i kršćanskoga vjerovanja uopće“, piše Vujanović ističući da „realističkom i koncentriranom gestom Miličević gradi kompozicije koje se ne iscrpljuju u izlišnim atributivnim elementima i nijansama naracije“.

Izložba će se moći pogledati do 28. travnja 2019., a i brojni prolaznici uz knjižnicu na Krvavom mostu moći će u izlozima knjižnice izvana vidjeti izložena umjetnička ostvarenja. Zagrebački akademski kipar Slaven Miličević rođen je 1966. u Gradačcu (BiH). Školu primijenjenih umjetnosti završio je u Sarajevu a diplomirao je 1993. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u kiparskoj klasi prof. Šime Vulasa. U zagrebačkim crkvenim prostorima Miličević je ostvario reljefni križni put u župnoj crkvi na Jordanovcu, kip nadbiskupa Josipa Stadlera na Naumovcu, bl. Ivana Merza u Palmotićevoj te raspelo u bolničkoj župnoj crkvi sv. Barbare na Rebru. Do sada je izlagao na skupnim i pojedinačnim izložbama u Hrvatskoj i Europi, a sudionik je i likovnih kolonija.

datum 12.4.2019.

Frekvencije:

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHzVirovitica: 88,3 MHz
Split: 97,2 MHzVinkovci - Vukovar: 91,6 MHz
Opatija - Rijeka: 88,8 MHzSplit: 97,2 MHz
Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz, HSplit: 97,2 MHz
Opatija - Rijeka: 88,8 MHzZagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz
Slaveći Marijinu proslavu na nebu, radujemo se što nam pomaže na zemaljskom hodočašću.
Trenutno u programu: 04:30 Nadom nošeni (R) - tema: Epilepsija; gošća: prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, dr. med., spec. neurolog - s. Augustina Barišić
Sljedeće u programu: 05:15 Glazba

Download promotivnog materijala. Saznaj više

Duhovni kutak

Svakodnevna molitva sv. Ivana Pavla II. Duhu Svetom

Godinu dana prije smrti, papa, koji se tresao, drhtavom rukom je zapisao molitvu Duhu Svetome na komadu papira kako je ne biste zaboravili.

Galerija slika

IMG_20180424_131539
DSC_0160
DSC_0157
DSC_0155
DSC_0144
DSC_0139
RM_RADIODRAMA3
Copyright © Radio Marija 2009.I Design by: Endora